Kad je nedavno predsjednik uprave hrvatskog Allianza Boris Galić izjavio da je Hrvatska siromašna zemlja bogatih građana, vrlo je moguće da je već u ruci imao izvješće o globalnom bogatstvu koje je matična tvrtka upravo objavila sedmi put, a pokazuje da su naši građani po financijskoj imovini 33. u svijetu, što nije baš nisko. Usto, u izračun ulazi samo imovina u novcu i financijskim instrumentima, a da se pribroji kapital u nekretninama prema čijem smo vlasništvu u svjetskom vrhu, plasman bi bio i puno bolji.

Najbogatiji su Švicarci i Amerikanci, dok su Britanci u najnovijem izvješću za 2015. skočili na treću poziciju, potisnuvši Japan. No zajedničko je za sve zemlje, pa i za nas, da je brzina rasta vrijednosti imovine znatno manja; s 9 posto, koliko je rasla prethodne tri godine, pala je na 4,9 posto, čime je premašila globalni rast BDP-a. U Hrvatskoj je rast sa 7,2 posto iz 2014. usporio na 1,1 posto. Primjetan je, međutim, rast imovine u mirovinskim fondovima i osiguranjima od gotovo 10 posto, dok su vrijednosni papiri pali čak 12,6 posto. Više od pola financijske imovine hrvatskih građana leži u depozitima koji su lani rasli samo 2,2 posto, i to vjerojatno samo na osnovi kamata. Izvješće analizira i financijske obveze pa pokazuje da i dalje traje razduživanje, u 2015. velikim dijelom kao posljedica konverzije kredita u CHF, pa su se obveze smanjile 1,7 posto – prosječno za 4120 eura po stanovniku, što je oko 30 tisuća kuna. PS/S.P. (Izvor: Večernji.hr)