Prosječna financijska imovina po stanovniku se više nego udvostručila u proteklom desetljeću, pokazalo je drugo izdanje Allianzovog Izvješća o globalnom bogatsvu kojim je obuhvaćeno 50 zemalja svijeta.

S prosječnom bruto financijskom imovinom od 10.158 eura po stanovniku, Hrvatska spada u srednje bogate zemljeTako se Hrvatska pozicionirala kao jedna od pet najbogatijih zemalja u Istočnoj Europi, uz Sloveniju, Estoniju, Češku i Mađarsku.

No, Hrvatska je s godišnjom stopom rasta od 9,5 posto ispod prosjeka regije, koji iznosi 16,3 posto.

Ukorak s bogatijim zemljama

U čitavom svijetu, no posebice u bogatijim zemljama, primjetan je trend naginjanja „sigurnoj“ imovini. Udio vrijednosnih papira u globalnom investicijskom miksu je opao za pet posto od 2000, dok su bankovni depoziti porasli za četiri posto. U Hrvatskoj je udio bankovnih depozita tradicionalno visok. Krajem 2010. je iznosio oko 58 posto. Iako je investitorska politika čekanja razumljiva u okruženju obilježenom nesigurnošću tržišta, takvo bi ponašanje moglo ugroziti cilj stjecanja dugotrajne imovine. S obzirom na dramatične posljedice demografskih promjena, štediše si jednostavno više ne mogu priuštiti bijeg u ulaganja s niskim rizikom i niskim prinosima, rekao je Michael Heise, glavni Allianzov ekonomski analitičar.

Rast privatnog duga se također usporio u protekle tri godine uslijed financijske krize. Hrvatski pokazatelj duga (dug privatnih kućanstava izražen kroz postotak BDP-a) se manje-više stabilizirao na nešto iznad 40 posto. Situacija je slična i na globalnoj razini. Nakon što je krajem 2007. dosegnuo svoj vrhunac, globalni pokazatelj duga je opao 3,5 posto, na 67 posto.  (ps/jh)