Hrvatski napredak u progonu počinitelja ratnih zločina u protekloj je godini i dalje bio spor unatoč pritiscima međunarodne zajednice, a diskriminaciji su u Hrvatskoj i dalje bili izloženi pripadnici romske manjine, hrvatski Srbi i homoseksualci, navodi se u izviješću Amnesty Internationala o stanju ljudskih prava u 2010. godini u svijetu, objavljenom u Londonu.

Unatoč pritisku međunarodne zajednice, napredak u progonu zločina počinjenih tijekom rata 1991.-1995. i dalje je spor. Mnogi zločini koje su navodno počinili pripadnici Hrvatske vojske i policijskih snaga nisu riješeni - navodi se u izvješću u kojem se dodaje da je predsjednik države Ivo Josipović uložio neke političke napore da se zemlja suoči sa svojom ratnom prošlošću.

Amnesty International u svom godišnjem izvješću o ljudskim pravima u svijetu, napisanom na 432 stranice, Hrvatskoj posvećuje nešto manje od tri stranice. Izviješće pokriva razdoblje od siječnja do prosinca 2010. godine. Navodi se kako su kapaciteti hrvatskog pravosuđa za progon ratnih zločinaca mali i da se prosječno godišnje "dovrši manje od 18 predmeta". Stotine slučajeva posebno onih u kojima su žrtve hrvatski Srbi i onih u kojima su navodni počinitelji pripadnici Hrvatske vojske i policije ostaju neriješeni - dodaje se.

Krivo zakonodavstvo

U izvješću se navodi da se ratni zločini sude temeljem zakonodavstva iz 1993. koje nije usklađeno s međunarodnim standardima i rezultat kojeg je nekažnjavanje mnogih zločina koji nisu tim zakonodavstvom ni predviđeni.

Amnesty navodi da se nastavljaju i pritisci na svjedoke u sudnicama, a da su mjere za njihovu zaštitu kao i zaštitu žrtava nedostatne, osim u četiri hrvatska suda. Ratnim žrtvama, navodi se, nije omogućeno ostvarivanje prava na odštetu, a u praksi se ne provode zakoni usvojeni 2003. u cilju lakšeg progona ratnih zločina te u velikoj mjeri nedostaje političke volje za provedbu reforme pravosuđa i bavljenje pitanjem nekažnjavanja zločina.

Amnesty ocjenjuje da je Vrhovni sud u slučajevima "Glavaš" i "Norac" suprotno međunarodnim standardima uvažio neke olakotne okolnosti i ublažio presude te navodi kako je to u slučaju Branimira Glavaša bila pripadnost Hrvatskoj vojsci.

Diskriminirane manjine i gušena sloboda okupljanja

U pogledu slobode okupljanja Amnesty bilježi slučaj Varšavske ulice kada je na mirnim prosvjedima prošle godine privedeno najmanje 140 osoba koji su prosvjedovali protiv korištenja javnim površina u privatne svrhe.

Amnesty ocjenjuje da su pripadnici romske manjine izloženi diskriminaciji na području ekonomskih i scijalnih prava, uključujući obrazovanja, zapošljavanja i stanovanja te da su mjere koje vlasti poduzimaju nedostatne, a što se tiče hrvatskih Srba navode se problemi oko povratka izbjeglica u Hrvatsku.
Izvješće bilježi i slučaj napada na dvojicu sudionika prošlogodišnjeg Zagreb Pridea. (Hina/MJ)