Hrvatska planira sudjelovati na obljetnici utemeljenja Pokreta nesvrstanih u Beogradu u rujnu ove godine i smatra da njezino skoro članstvo u EU-u ne isključuje razvoj odnosa s članicama tog pokreta, doznaje se u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI).

Pedeseta obljetnica Pokreta održat će se u Beogradu 5. i 6. rujna, a na njoj se očekuju predstavnici svih zemalja bivše Jugoslavije koja je 1961. bila suosnivačica te međunarodne organizacije koja danas ima 181 članicu.

Hrvatska, jedna od 18 zemalja sa statusom promatrača, planira poslati svog predstavnika na skup, ali još nije odlučeno na kojoj razini. Činjenica da je Hrvatska zemlja kandidatkinja za članstvo u EU-u ne priječi razvoj odnosa sa zemljama članicama Pokreta nesvrstanih, u kojem Hrvatska ima status promatrača - rekao je Hini glasnogovornik MVPEI-a Mario Dragun.

Naprotiv, sudjelovanjem na različitim međunarodnim i regionalnim skupovima, pa tako i sastancima Pokreta nesvrstanih, može se dodatno pridonijeti boljem međusobnom razumijevanju između država, te jačanju političke, gospodarske i multilateralne suradnje po brojnim pitanjima od globalne važnosti - dodao je.

Status promatrača

U MVPEI-u smatraju da je takav pristup komplementaran s budućim hrvatskim članstvom u EU-u i sudjelovanjem u sukreiranju i provođenju Zajedničke vanjske i sigurnosne politike Unije.

Hrvatska u Pokretu nesvrstanih ima status promatrača, što znači da ne sudjeluje u radu radnih tijela, već prati tijek rada plenuma ministarskih konferencija i sastanaka na vrhu. Sudjelovanje na sastancima Hrvatskoj omogućuje održavanje brojnih bilateralnih razgovora i kontakata, uspostavljanje čvršćih diplomatskih odnosa, te doprinosi promicanju hrvatskih interesa u međunarodnim organizacijama, rekao je Dragun.

Pokret nesvrstanih osnovan je u Beogradu 1961. na inicijativu tadašnjeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita, indijskog premijera Jawaharlala Nehrua, egipatskog predsjednika Gamala Abdela Nasera, predsjednika Gane Kwamea Nkrumaha i Indonezije Sukarna. Petorica čelnika zagovarala su za zemlje u razvoju "srednji put" između NATO-a i Varšavskog pakta tijekom Hladnog rata. (Hina/SJ)