Hrvatska je u četvrtak, zadnji dan mađarskog predsjedništva EU-om, zatvorila zadnja četiri poglavlja i time i formalno zaključila pristupne pregovore čime je otvoren put da nakon ratifikacije pristupnog ugovora postane 28. članica Europske unije 1. srpnja 2013. godine.

Na međuvladinoj konferenciji o pristupanju na ministarskoj razini u Bruxellesu Hrvatska je zatvorila pregovore u poglavljima Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava, Financijske i proračunske odredbe i Ostala pitanja. Hrvatsko izaslanstvo predvodio je potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković, a europsko mađarski šef diplomacije Janos Martonyi.

Na današnji, kako ga je nazvao, "povijesni dan", ministar Jandroković je iskoristio prigodu da na konferenciji za novinare govori hrvatski, zahvalivši se svima na potpori te naglasivši da je Hrvatska danas bolje mjesto za život njezinih građana. Naglasio je da je posebno ponosan što pripada vladi kojoj je na čelu predsjednica Jadranka Kosor, koja se nije libila povlačiti nepopularne poteze i na uštrb svoje vlastite popularnosti. Smatram da će više od dvije trećine hrvatskih građana zaokružiti 'da' na referendumu - rekao je, izrazivši također uvjerenost da će proces ratifikacije pristupnog ugovora u zemljama članicama proteći glatko.

Fuele je "apsolutnim nonsensom" nazvao glasine o tome da Europa "zabada nos" u to hoće li se u Hrvatskoj održati prije izbori ili referendum. Također je naglasio da će hrvatsko pristupanje dati snažan signal zemljama na zapadnom Balkanu.

Hrvatski pregovori, koji su službeno otvoreni 3. listopada 2005., ukupno su trajali pet godina i nepunih devet mjeseci. Među danas zatvorenim poglavljima je i poglavlje 33 - Financijske i proračunske odredbe - kojim se definiraju međusobne financijske obveze između Hrvatske i EU-a.

Za prvih šest mjeseci članstva, u drugoj polovici 2013., Hrvatskoj će biti stavljeno na raspolaganje okvirno oko 800 milijuna eura, s tim da se ti iznosi ne mogu povući odmah nego kroz dulje vremensko razdoblje jer se većina projekata provodi više godina. Za prvih šest mjeseci članstva, iz Kohezijskog i strukturnih fondova za Hrvatsku je predviđeno 687,5 milijuna eura iz sadašnjeg financijskog okvira EU-a i kada se tome pridodaju izravna plaćanja poljoprivrednicima od 93,25 milijuna eura za to razdoblje ali iz europskog proračuna za 2014., jer se to isplaćuje retroaktivno, te još neka sredstva po drugim osnovama, dođe se do ukupnog iznosa od 800 milijuna eura.

S obzirom da će Hrvatska za prvih šest mjeseci članstva u europski proračun uplatiti 267,7 milijuna eura, računica pokazuje da će za jedan euro koji uplati dobiti tri eura natrag. Od 687,5 milijuna koji se Hrvatskoj stavljaju na raspolaganje iz europskog proračuna za 2013., u prvih šest mjeseci moći će se realizirati 374,3 milijuna eura i kada od toga iznosa odbijemo hrvatski doprinos europskom proračunu, Hrvatska će u prvih šest mjeseci članstva biti na dobitku 106,6 milijuna eura.

Postupno povećavanje sredstava

Iz europskog proračuna dobivaju se sredstva po dvije osnove: jedan je izravna uplata u proračun, poput novca za pripremu schengenske granice, a drugi dio odnosi se na sredstva koja se dobivaju za konkretne projekte. Kao i u slučaju ostalih novih članica, i Hrvatskoj će se postupno povećavati sredstva iz europskog proračuna. Uobičajeno je da se u prvoj godini dobije 60 posto predviđene financijske omotnice, u drugoj 80 posto i u trećoj se dostiže puni predviđeni iznos.

Hrvatska je jedina zemlja koja u EU ulazi točno na sredini proračunske godine i ona će 1. srpnja 2015. moći raspolagati sa 100 posto predviđenih sredstava, a prva puna fiskalna godina počinje 1. siječnja 2016.

U poglavlju 35 - Ostala pitanja - utvrđeno je da će se pratiti hrvatsko ispunjavanje obveza do ulaska u punopravno članstvo. Europska komisija će provoditi uobičajeni monitoring kakav se provodio i u ranijim slučajevima kroz ispunjavanje monitoring tablica. Ove jeseni Komisija će objaviti izvješće o napretku, a sljedeće godine u isto vrijeme objavit će izvješće o monitoringu. Veća pozornost će se posvetiti trima poglavljima: Pravosuđe i temeljna prava, Tržišno natjecanje i Pravda, sloboda i sigurnost. (Hina/MJ)