Recesija je u fokus javnosti stavila pitanje nezaposlenosti i mogućnosti očuvanja radnih mjesta. Čini se da se mišljenju onih koji su uspjeli zadržati svoja radna mjesta, i od kojih se očekuje da svojim povećanim zalaganjem budu pokretači gospodarskog rasta, posvećuje malo pažnje, pokazalo je istraživanje GfK.

Opće zadovoljstvo poslom u recesiji na razini je zadovoljstva prije recesije – oko dvije trećine zaposlenih su zadovoljni ili vrlo zadovoljni poslom. Može se pretpostaviti da do pada zadovoljstva nije došlo jer ljudi racionaliziraju situaciju – sretni su što nisu izgubili posao. Međutim, brojka od preko 60% zadovoljnih ne znači da je situacija na našem tržištu rada osobito dobra. Još uvijek 40% zaposlenih ne može reći da je zadovoljno. 

Nesiguran posao, plaća lošija

Kada se zagrebe ispod površine, vidi se da je recesija pogodila neke važne aspekte posla. U odnosu na predrecesijsko vrijeme, zaposleni smatraju  svoj posao bitno nesigurnijim, a plaću lošijom i nepravednijom. Iako se govori o izlasku zemlje iz krize, zaposlenici to u lipnju ove godine nisu osjetili. Dapače, ocjena sigurnosti posla te visine i pravednosti plaće ove godine je niža nego u 2010. godini.

Zaposlenici svoje odnose s kolegama ocjenjuju vrlo ugodnima. Štoviše, kolegama su zadovoljniji nego drugim aspektima posla. Međutim, silazni trend u ocjenama suradnika od 2008. do 2011. govori da su kriza i njezini efekti donekle utjecali i na međuljudske odnose u poduzećima. Strah od gubitka posla može biti stresan koliko i sam gubitak posla, a moguće je da stvara i natjecateljsko okružje. Osim toga, vjerojatno je da su oni koji su uspjeli zadržati posao nerijetko suočeni s povećanim zahtjevima poslodavca, što stvara dodatan pritisak na radnom mjestu, koji utječe i na odnose među suradnicima. (PS/JK)

Izvor: GFK