Hrvatske banke neće imati problema u zadovoljavanju novih kapitalnih zahtjeva koje predviđa Basel III, a ne treba se bojati ni mogućnosti da banke majke u potrebi da zadovolje te kriterije dođu na ideju da potreban kapital za to prikupe povlačenjem kapitala iz svojih banaka u Hrvatskoj, poručili su danas čelnici Hrvatske udruge banaka (HUB) i predstavnici nekoliko banaka s prigodnog skupa u povodu godišnje skupštine HUB-a.

Predsjednik Uprave Erste&Steiermaerkische Bank Petar Radaković ističe kako se ne treba bojati mogućnosti, scenarija po kojem bi banke majke mogle ići na povlačenje kapitala iz svojih banaka kćeri u Hrvatskoj.

Što se nas tiče, nas pet-šest velikih banaka, nema nikakve bojazni za to - poručio je Radaković.

S njim se složio i glavni ekonomist Privredne banke Zagreb (PBZ) Marko Škreb koji to potkrepljuje i podacima Hrvatske narodne banke (HNB) o izravnim ulaganjima u Hrvatsku koji pokazuju da je u razdoblju od 1993. najviše investirano u financijski sektor, više od 8,7 milijardi eura, a tomu treba dodati i iznose kredita koje su banke majke dale bankama kćerima u Hrvatskoj.

U kratkom roku objektivno nema nikakvih problema u tom pogledu, hrvatske će banke podnijeti nove kapitalne zahtjeve bez problema, čak i u slučaju da se primjenjuju ranije nego je najavljeno, a u dužem će roku učinak ovisiti o njihovoj sposobnosti za profitabilnim poslovanjem, ističe i analitičar Velimir Šonje koji je predstavio i novi broj HUB Analiza "U susret novoj financijskoj regulaciji - što ona znači za hrvatske banke?".

Riječ je o dubinskim promjenama koje se pripremaju i usklađuju na globalnoj razini, o 18 područja reforme.

Posebnu je pozornost Šonje pritom obratio na nove kapitalne zahtjeve (Basel III) koji se uvode postupno, od 2013. do 2019. godine.

Hrvatske banke ne bi trebale imati problema u njihovoj implementaciji. Trenutno su kapitalni omjeri hrvatskih banaka i dva do četiri puta veći od minimalno propisanih, a simulacije pokazuju da tijekom sljedećih pet godina bez teškoća mogu ispunjavaju nove kapitalne zahtjeve, kazao je, napominjući da bi u dužem roku problema moglo biti jedino uz pretpostavku vrlo niske profitabilnost.

Za hrvatske banke važno je što će se dogoditi nakon 2015. Što ako se gospodarstvo ne oporavi, a ulazak u EU ne ispuni očekivanja, upozorava Šonje dodajući kako u negativnom scenariju povrat na uloženo može postati neatraktivan u odnosu na ostale zemlje.

Ključ je, smatra, u očuvanju konkurentne profitabilnosti, smanjenju rizika kako bi se zadržao motiv za plasman kapitala u Hrvatsku.

Ističe i da nitko, osim Mađarske, ne uvodi poreze na aktivu banaka radi punjenja proračuna, već se razmatra uvođenje doprinosa za fondove za stabilnost čija je svrha imati sredstva koja će u budućim krizama spriječiti da porezni obveznici plaćaju trošak sanacije banaka.

S obzirom da u mnogim zemljama, pa i u Hrvatskoj, fondovi osigurane štednje imaju i takvu funkciju, dilema je koju treba razriješiti da li ići na jedan ili dva fonda, rekao je Šonje.

Kao jedno od pitanja koje se razmatra navodi i povećanje iznosa osigurane štednje na sto tisuća eura.

To pak, smatraju bankari, u Hrvatskoj ne bi trebao biti problem s obzirom da je sada, s osiguranjem do najviše 400 tisuća kuna, pokriveno više od 90 posto štednje u Hrvatskoj.

Predsjednik HUB-a Zoran Bohaček posebno se osvrnuo na najnovije trendove u EU oko boljeg donošenja zakona te poručio kako bi i Hrvatska trebala slijediti najbolje europske prakse (npr. javne konzultacije, procjene učinaka promjene propisa i sl.) kako bi se ubuduće zakoni donosili na sustavan način i bili kvalitetniji. (Hina)