Analiza rezultata koju je proveo Transparency International pokazuje da je represija nad nevladinim organizacijama i medijima povezana s višim razinama korupcije.

Objavljen je Indeks percepcije korupcije (IPK) Transparency Internationala, organizacije koja ove godine obilježava 25. Obljetnicu i otkriva neke uznemirujuće informacije: unatoč pokušajima suzbijanja korupcije diljem svijeta, većina zemalja presporo ostvaruje pomake u tim naporima. Premda je zaustavljanje vala korupcije dugotrajan proces, u proteklih šest godina mnoge su zemlje ostvarile mali ili nikakav napredak. Još više uznemiruje rezultat dodatne analize rezultata indeksa, koji pokazuje da su zemlje u kojima su novinari i nevladine organizacije (NVO) najslabije zaštićeni ujedno i one s najgorim stopama korupcije.

Rezultate Indeksa percepcije korupcije pogledajte na: www.transparency.org/cpi2017

Hrvatska, koja je u 2017. zadržala rezultat 49, isti kao i u 2016. godini, suočena je s neprekidnim nizom afera, koje proizlaze iz netransparentnog ugovaranja poslova, sumnjivih postupaka javne nabave i skrivene dodjele koncesija. Nedostatak transparentnosti oko donošenja ‘lex Agrokora’ i nedovoljno polaganje računa od strane izvanredne uprave tvrtke dovelo je do nepovjerenja javnosti u čitav proces. Jednako tako, pomanjkanje transparentnosti i javne rasprave o ulaganjima vezanim uz velike javne nabave i rad poduzeća u državnom vlasništvu, kao što su Hrvatske autoceste (HAC), nastavljaju skupo koštati porezne obveznike te dodatno pogoršavaju investicijsku klimu u Hrvatskoj i mogućnosti za prevladavanje gospodarske nestabilnosti.

Osim toga, neovisne institucije izložene su žestokoj kritici donositelja političkih odluka, sustavno napadane, a često i oslabljivane kroz politička imenovanja. Ako Hrvatska želi napredovati i ostvariti prosječan IPK rezultat zemalja Europske unije, mora povećati transparentnost i omogućiti nadzor neovisnih tijela i javnosti, kako bi se zaustavilo srozavanje povjerenja u vladu.

Ovaj Indeks, koji rangira 180 zemalja i teritorija širom svijeta prema razini percepcije korupcije u javnom sektoru, po mišljenju stručnjaka i poslovnih ljudi, koristi ljestvicu od 0 do 100, na kojoj 0 označava visoku korumpiranost, a 100 odsutnost korupcije. Ove godine više od dvije trećine zemalja ostvarilo je na Indeksu rezultat ispod 50, a prosječan rezultat je 43.

U proteklih šest godina nekoliko je zemalja, među kojima su Côte d’Ivoire, Senegal i Ujedinjena Kraljevina, značajno je popravilo svoj IPK rezultat, dok se nekoliko zemlja, uključujući Siriju, Jemen i Australiju, pogoršalo.

Ove godine najbolje rangirane zemlje su Novi Zeland i Danska s rezultatom 89 odnosno 88. Na začelju ljestvice su Sirija, Južni Sudan i Somalija s rezultatima 14, 12 odnosno 9. Među regijama najbolje je rangirana Zapadna Europa, s prosječnim rezultatom 66, dok su najlošije plasirane regije supsaharska Afrika (s prosječnim rezultatom 32) te Istočna Europa i Središnja Azija (s prosječnim rezultatom 34).

U visoko korumpiranoj zemlji svakog tjedna ubijen je jedan novinar
U analizi rezultata Indeksa Transparency International dodatno je ispitao odnose između razine korupcije, zaštite novinarskih sloboda i uključenosti civilnog društva. Pokazalo se da su se gotovo svi slučajevi ubojstava novinara od 2012. godine dogodili u korumpiranim zemljama.

“Niti jedan aktivist niti novinar ne bi se smio bojati za vlastiti život kada javno govori protiv korupcije”, izjavila je Patricia Moreira, generalna direktorica Transparency Internationala. “S obzirom na aktualnu represiju nad civilnim društvom i medijima diljem svijeta, moramo učiniti više da zaštitimo one koji govore u javnosti”.

Analiza, koja uključuje podatke Odbora za zaštitu novinara (Committee to Protect Journalists), pokazuje da je u proteklih šest godina, više od 90 posto novinara ubijeno u zemljama koje su na Indeksu percepcije korupcije ostvarile rezultat od 45 ili manje. To znači da je u zemljama s visokom korupcijom u prosjeku svakog tjedna ubijen najmanje jedan novinar. Dodatno, svaki peti ubijeni novinar pisao je o korupciji. Nažalost, u većini tih slučajeva pravda nikada nije zadovoljena.

Napori Transparency Internationala i izravno iskustvo rada s više od 100 nacionalnih ogranaka širom svijeta potvrđuju blisku povezanost korupcije i slobode medija. Primjerice, u Brazilu, koji je na ovogodišnjem Indeksu ostvario rezultat 37, u proteklih je šest godina poginulo 20 novinara. Na meti između ostaloga zbog svojih istraživanja korupcije lokalnih vlasti i kriminala povezanog s drogom, novinari u Brazilu svakoga dana riskiraju svoje živote samim tim što obavljaju svoj posao.

Korupcija povezana sa smanjivanjem prostora civilnog društva
Transparency International također je ispitao odnos između razine korupcije i slobode organizacija organizacija civilnog društva u radu i utjecaju na javne politike. Analiza, koja je uključila podatke Svjetskog projekta o pravosuđu (World Justice Project), pokazuje da većina zemalja s niskim rezultatom u području građanskih sloboda u pravilu ostvaruje visok rezultat u području korupcije.

“Kampanje ocrnjivanja, uznemiravanje, sudske tužbe i birokratska opterećenja sredstva su kojima se pojedine vlade služe kako bi ušutkale one koji pokreću borbu protiv korupcije”, rekla je Moreira. “Pozivamo vlade koje se kriju iza restriktivnih zakona da ih smjesta povuku i omoguće snažnije sudjelovanje građana”.

Mađarska, koja je u proteklih šest godina pala na indeksu za deset bodova, s 55 u 2012. godini na 45 u 2017., predstavlja jedan od najalarmantnijih primjera smanjivanja prostora civilnog društva u Istočnoj Europi. Nedavno predstavljeni nacrt zakona, ako bude donesen, prijeti ograničavanjem rada nevladinih organizacija u Mađarskoj i ukidanjem njihovog statusa dobrotvornih organizacija. To bi pogubno djelovalo na mnoge skupine civilnog društva koje već sada pate zbog ograničenja nametnutih prethodnim zakonom koji stigmatizira NVO-e na temelju strukture njihova financiranja.