U zagrebačkom hotelu Antunović danas je održan okrugli stol na temu „(Ne) želimo strana ulaganja". Događanje je održano u organizaciji Večernjeg lista, a sudjelovali su ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač, prof. dr. sc. Ljubo Jurčić s Ekonomskog fakulteta, Bernard Jakelić iz HUP-a, Zoltan Aldott iz INA-e, Julian Ogrin iz Tele2, Matjaž Prinčić iz Emac Grupe te Dragan Lazukić iz ORCO Grupe.

Glavna tema rasprave bila su domaća i strana privatna ulaganja u Hrvatskoj, konkretno problemi s kojima se suočavaju privatni investitori. Đuro Popijač istaknuo je važnost investicija u javnom i privatnom sektoru te naglasio da bez njih nema prilike za oporavak. Javni sektor mora igrati svoju ulogu i sada se mora iskoristiti šansa za investicije, nastavlja.
Popijač je rekao da je otvoren prostor za privatni kapital u Hrvatskoj te da se interes javlja svakodnevno, ali naravno nije htio konkretizirati o kojim investitorima je riječ. Spominje tek da su za ulaganja u Hrvatsku zainteresirane Kanada, Rusija, Njemačka, Francuska.

Bernard Jakelić iz HUP-a osvrnuo se na primjedbe investitora, i domaćih i stranih, od kojih prvenstveno ističe probleme vezane uz administraciju, neefikasnost sustava, posebno ministarstava i lokalnih samouprava. Prvi korak trebao bi biti učiniti nešto odmah - naglašava. HUP je 8. studenog ove godine otvorio tzv. help desk za investitore, putem kojeg oni mogu prijaviti sve probleme. Trenutno, ističe Jakelić, imaju na popisu 200-tinjak projekata koji čekaju rješavanje problema i pokretanje postupka. Najvažnija je reforma administrativnog ustroja - zaključuje.

Ina je vrlo specifičan primjer, i po djelatnosti kojom se bavi, a i po procesu koji je prošla, rekao je Zoltan Aldott. Konkurencija je u ovom sektoru jaka, a kao i u Italiji, i u Hrvatskoj kad se krene u investicije u energetskom sektoru, ubrzo se vidi da će to sve biti puno teže i da će biti teško doći do svih potrebnih dozvola i papira, istaknuo je Aldott.

Sunčanim Hvarom nitko nije zadovoljan

Primjer Sunčanog Hvara komentirao je Dragan Lazukić te ga obilježio kao primjer kojim nitko nije zadovoljan. Ipak, ističe, u njega je investirana velika količina novca u razdoblju od 200.-2007. godine, 3 hotela su renovirana, ali ova investicija je za njega uspješna baš za grad Hvar, primarno zbog poboljšane infrakstrukture. Glavni problem je nekomunikacija tj. neadekvatna komunikacija između centralne vlasti i lokalne zajednice - upozorava te ističe da je pasivnost centralne vlasti opstruirala lokalnu vlast. Orko Grupa je htjela investirati u još nekoliko hotela, ali do toga nije došlo jer nisu bili riješeni imovinsko-pravni odnosi, zaključuje.

Sveprisutan primjer kupnje zemljišta na Pelješcu prokomentirao je Matjaž Prinčić iz tvrtke investitora Emac Grupe. Rekao je da je tvrtka poslovala pravilno i transparentno, no da je zbog komplikacija u administraciji i dobivanju potrebnih dozvola na kraju ispala iz igre jer su svi propisani rokovi bili prošli. Sada su kupili 4 milijuna kvadratnih metara zemljišta kod Stona s namjenom razvoja luksuznog ekološkog turizma, za što su, tvrdi Prinčić, dobili potporu i općine i građana Stona, te ako im se odobri prenamjena tog zemljišta iduće godine, ulaganja bi se mogla očekivati 2014. ili 2015. Opet su, naglašava, glavni problem zakoni i sprovođenje tih zakona.

Jedan od klasičnih primjera neorganiziranog zakonodavstva i komplikacija povezanih uz promjenu propisa "u hodu" je slučaj Rockwool-a. Iz te tvrke tvrde da je uloženo više od 100 milijuna eura u tvornicu kamene vune u Istri s čijom su se gradnjom lokalne vlasti složile i zemljište na kojem je izgrađena označile kao industrijsko. Sada ih ta ista lokalna samouprava koči, i žele to područje prenamijeniti za turizam. Općina Pićan, tvrde, je rekla da će povećati komunalnu naknadu samo za njih za 1000%. Ministrov odgovor na ovaj problem je da se Vlada uključila u rješavanje problema te da je Fond za privatizaciju dobio nalog da izgradi cestu, da bi se dobile sve potrebne dozvole za rad, pod uvjetom da ne postoji opasnost za zagađenje okoliša.

O problemu u administraciji govorio je i Julian Ogrin. Tele2 je u zadnjih 5 godina u Hrvatskoj investirao oko 5 milijardi kuna, i premda je zadnja godina bila vrlo uspješna, tvrdi Ogrin, nije bilo lako. Ističe probleme s centralnom vlasti i s administracijom, a za vlast kaže da ne shvaća njihove probleme dovoljno ozbiljno. S obzirom da 10% prihoda od telefonskih računa ide vladi, što onda mi dobivamo kao vladin partner, pita. Vlada mora biti naš najveći partner i osigurati naš uspjeh, kaže Ogrin.

Prema riječima Ljube Jurčića, u Hrvatskoj nikad nije nedostajalo investicija, a dosad ni novaca, no sav dosad uložen novac je upropašten. Unaoč manje investicija u zadnje vrijeme, neke tvrtke su imale velike stope rasta što pokazuje nepravilnosti i da je novac pogrešno uložen, upozorava. Struktura investicija je kriva - naglašava Jurčić. Hrvatska je utrošila velike količine novca u neproduktivne investicije (infrastruktura i spomenici), čime je stvorila velike obaveze za vraćanje, tvrdi i za navodi primjer: Ako izgradite cestu, a nemate što voziti po njoj, i nema tko po njoj putovati, ona je neiplativa. Kriva struktura investicija oslabila je investicijski potencijal za budućnost, rekao je Ljubo Jurčić.

"Mi nismo bogati ljudi"

Mnogi podaci su se naveli za vrijeme rasprave. Između ostalog da su druge tranzicijske zemlje ulagale u prerađivačku industriju, dok smo mi za to izdvajali 11-15% ukupnih investicija. Sličan postotak smo ulagali i u trgovine za prodaju tuđe proizvodnje što je, po Jurčiću, i dobro i loše. Politički moramo gledati odnos stranih i domaćih investicija, kaže te zaključuje da nam trebaju strane investicije, ali trebamo raditi i na tome da naše izlaze i van.

Najkonkretnije probleme i rješenja, dao je Ljubo Jurčić istaknuvši da veliki problem u radu hrvatskih tvrtki predstavljaju ugovori. Naglasio je da su ugovori koji su sad su u problemima, loži ugovori. Ništa se ne može raditi na obećanje i dobru volju. Ništa izvan ugovora ne bi smjelo postojati i sve se mora dogovoriti ugovorom, a Ina je dobar primjer toga, rekao je Jurčić.
U Hrvatskoj se gradi infrastruktura, ali tu infrastrukturu nema tko koristiti. Mi nismo bogati ljudi, zaduženi smo i svu tehnologiju mi samo koristimo, ali ju ne proizvodimo, ističe. Javni i privatni sektor moraju surađivati jer javni stvara uvjete i prostor, a onda privatni dolazi sa svojim kapitalom.

Autor: Maja Jurković