Dok za hrvatsko tržište kapitala u ovoj godini nema optimističnih prognoza i, zapravo, čeka se Godot, analitičari vjeruju u oporavak stranih tržišta i vide mnoge prilike za zaradu.

U srednjoj i istočnoj Europi analitičari Raiffeisen istraživanja općenito vide mogućnost za porast dioničkih indeksa s nižih razina. Međutim, prognoze pokazatelja uspješnosti po pojedinim tržištima variraju u rasponu od šest do 13 posto.

"U Poljskoj se za 2014. godinu očekuje povećanje dobiti na razini umjerenih 2,5 posto. Procjena omjera cijene i zarade (P/E) u visini 13,0 za 2014. godinu povijesno je gledano umjerena te nešto viša od razine zapadnoeuropskih tržišta. Štoviše, nakon što je poljska vlada objavila više detalja o mirovinskoj reformi, privatni mirovinski fondovi mogli bi brže nego što se očekivalo postati neto prodavatelji poljskih dionica“, pojašnjava direktor Raiffeisen istraživanja Raiffeisen Bank International AG-a (RBI) Peter Brezinschek u najnovijoj analizi te banke.

"S porastom za više od 26 posto rumunjski je BET u 2013. godini sasvim očiti najbolji indeks. Političke i gospodarske prilike nude dobre temelje za nadprosječnu uspješnost Bukureštanske burze. Vlada čini što treba i održava proračunsku disciplinu. S fundamentalnoga gledišta, razine cijena rumunjskih dionica i dalje su privlačne unatoč povećanjima. Što se tiče indeksa, omjer P/E za 2014. godinu iznosi 6,5“, nastavlja Brezinschek.

Osjetno poboljšanje makroekonomskih podataka trebalo bi biti glavni pokretač tržišta dionica 2014. godine. I dalje niske razine kamatnih stopa dodatna su podrška dionicama kao rodu imovine. Stefan Maxian, glavni analitičar Raiffeisen Centrobanka (RCB) predviđa da bi se austrijski index ATX u ovakvu tržišnom okruženju do kraja godine mogao popeti na 2.800 bodova. Premda je porast cijena austrijskoga tržišta dionica (rast ATX-a za 6 posto) i nekoliko indeksa u Istočnoj Europi (npr. pad indeksa WIG 20 za 7 posto, porast BUX-a za 2 posto) u 2013. godini zaostao za zapadnoeuropskim tržištima (npr. EuroStoxx porastao za 18 posto), prema mišljenju analitičara RCB-a, daljnje smanjenje nesklonosti riziku i bolji tržišni uvjeti povećavaju privlačnost ulaganja u dionice u regiji.

Koeficijent P/E indeksa ATX za 2014. godinu u ovom trenutku iznosi 11,9. U analizi se ne spominje hrvatsko tržište kapitala, ali ono što domaći ulagači očekuju je da barem tržište bude kao prošle godine. Prema dosadašnjim iskustvima s državom, od koje se puno očekuje u smislu plasmana svojih vlasničkih udjela na burzu, ipak to očekivanje za sada ostaje puka želja i nada. Hrvatsko gospodarstvo i dalje se ne miče s mrtve točke, čak štoviše, tone sve doblje u probleme. Ipak, na drugim tržištima nije takva situacija.

"U Europi, ali i na globalnoj razini, 2014. godina bit će u znaku oporavka. Eurozoni će nova godina donijeti ne samo mnoštvo novih propisa u skladu s Baselom III, nego joj se kao nova država članica pridružuje i Latvija", smatra direktor Raiffeisen istraživanja Raiffeisen Bank International AG-a (RBI)Peter Brezinschek u najnovijoj analizi te banke. Ističe da zbog povlačenja američkoga programa otkupa obveznica na globalnim će tržištima nestati višak likvidnosti.

"U prvomu tromjesečju tržišta u nastajanju izvan Europe po trendu će zaostajati za razvijenim tržištima. No, bit će razlika u kretanjima budući da će zemlje sklonije reformama i dalje iskazivati više prinose“, kaže Brezinschek. Što se tiče tržišta srednje i istočne Europe, u odnosu na posljednjih nekoliko godina, situacija se promijenila. Dok je od posljednje promjene trenda najsnažnije podatke o rastu iskazivala regija ZND-a (Zajednica neovisnih zemalja, 11 bivših sovjetskih država), od ljeta 2013. godine zamašnjak gospodarskoga rasta sve se izraženije seli prema Srednjoj Europi (SE). Vodeću ulogu u toj regiji preuzimaju osobito Poljska, Češka i Slovačka.

"U srednjoj Europi 2014. godine očekujemo rast za približno 2,3 posto, no procjene rasta za regiju ZND-a ostaju prilično suzdržane. Za očekivanjima osobito zaostaju Rusija sa stopom od samo 1,7 posto te Ukrajina s nultim rastom BDP-a. Glavni razlog za to vidimo u izostanku modernizacije naftnog i plinskoga poslovanja. Ali i promicanje proizvodnje visokokvalitetne robe široke potrošnje te preusmjeravanje odljeva kapitala u domaće investicije u trajna dobra još uvijek su nedostatni", ističeBrezinschek.

Preuzimanje vodstva u rastu od strane Srednje Europe pripisuje dvama čimbenicima: "Srednja Europa ima koristi od snažnih gospodarskih veza s Njemačkom, koja je generator rasta u eurozoni. Pored toga, te su države zahvaljujući niskim jediničnim troškovima radne snage svoju industriju učinile konkurentnijom od uvoza", kaže.

Prinosi na državne obveznice duljega dospijeća u SAD-u i eurozoni vjerojatno će se tijekom godine povećavati zbog ubrzavanja gospodarskoga rasta. Uz izuzetak Rusije i Turske, prinosi na obveznice država SIE-a relativno su niski. Kako prinosi u eurozoni tijekom 2014. godine budu rasli, analitičari očekuju paralelan rast i državnih obveznica SIE-a za približno 50 do 70 baznih bodova u odnosu na kraj 2013. godine. S obzirom na izglede za realno nisku ili negativnu zaradu na druge sigurne mogućnosti ulaganja u instrumente s fiksnim prinosom, odnos rizika i zarade globalnih dionica čini se uravnotežen, tim više s obzirom na pretpostavke o oživljavanju globalne proizvodnje i izgleda za blago ubrzavanje rasta dobiti za 2014. godinu u cjelini. Iscrpljenje ciklusa povećanja zarade ograničava potencijal za cjenovni rast dionica u SAD-u.

Za europske se pak dionice može dati preporuka za kupnju. U Europi pozitivan učinak imaju nastavak stabilizacije rasta, izgledi za povećanje prinosa i spreadova te umjerene cijene i nedostatak visoko profitabilnih alternativnih ulaganja. PS/S.P.