Prema istraživanju koje je proveo GfK od ukupnog novca utrošenog na kavu koja se konzumira u kućanstvu, u 2011. godini potrošeno je oko 640 milijuna kuna na kave.
Od toga je 431 milijun potrošen na mljevenu i kavu u zrnu (tzv. tursku kavu) , 95 milijuna na instant, a 114 milijuna na mikseve. Kada se usporedi potrošnja kave (na razini polovice godine), vidi se da, u odnosu na prvu polovicu 2011., u 2012. pada volumen u turskoj kavi, ali vrijednost time nije pogođena zbog povećanja prosječnih cijena po kojima kućanstva kupuju mljevenu kavu i kavu u zrnu. Instant kava je bila u problemima kroz zadnjih nekoliko godina, međutim u prvoj polovici ove godine bilježi i količinski i vrijednosni oporavak, dok su miksevi u padu.
Prema International Coffee Organisation (2010), svjetska godišnja potrošnja kave po glavi stanovnika iznosi prosječno 4,8 kg. Prosjek u Europskoj Uniji je 5,8 kg, a u Hrvatskoj, je to, prema procjenama, 5,1 kg po glavi stanovnika.
Budući da GfK prati kako potrošači unutar kućanstva raspoređuju novac tako se uvidjelo da mljevena kava i kava u zrnu raste na račun drugih kategorija pića, unatoč smanjenoj potrošnji stalnih kupaca ove kave. Konzumna kava rasla je na račun instant vitaminskih napitaka, juiceva i coffee mikseva, a njoj su udio 'uzimali' radleri, čajevi i bezalkoholna gazirana pića. Radleri nisu očigledan konkurent kavi, ali su prijetnja svim kategorijama pića jer određeno kućanstvo raspolaže s određenom količinom novca pa kada se dio novca daje za kupovinu radlera, ostaje manje za kavu.
Kupci instant kave u prvoj su polovici godine povećali svoja izdavanja na mikseve, 'tursku' kavu, bezalkoholna gazirana pića i mineralnu vodu. Nakon duljeg vremena stagnacije, instant kave su napokon u zelenom: rasle su na račun drugih kategorija pića, kao i zbog povećane potrošnje stalnih kupaca instant kave. Miksevi padaju zbog smanjene potrošnje stalnih kupaca ovog segmenta te zbog migracije kupaca u druge kategorije pića: radlere, čajeve, instant vitaminske napitke i mljevenu kavu i kavu u zrnu. (PS/HT)