Britansko istraživanje pokazuje kako su samozaposleni najzadovoljnija radna skupina. Saznajte koji poslovi pružaju visok rizik oboljenja od depresije.

Već po završetku osnovne škole od nas se očekuje da odredimo tijek svoje karijere, prvo upisom srednje škole, a zatim donošenjem odluke – hoćemo li početi raditi ili upisati fakultet. No, školovanje dugo traje, a naše želje i planovi tijekom tog razdoblja promijene se i do nekoliko puta.

Zato nije neobično ako se ponekad zapitamo: Radimo li posao koji nas usrećuje ili bismo bili sretniji da radimo nešto drugo?

Britanski portal City and Guilds na ovu je temu proveo istraživanje, dok je portal Everyday Health napravio popis zanimanja koja nas lako mogu učiniti depresivnima.

Sretna zanimanja

Istraživanje Cereer Happiness Indeks 2012 provedeno je na 2.200 Britanaca. Cilj je bio ustanoviti koje ključne stavke pridonose zadovoljstvu na poslu.

Rezultati su pokazali da je sretno 65% ljudi čiji se poslovi baziraju na vještinama i stručnosti – frizerke, vrtlari, vodoinstalateri – dok se sretnima osjeća 58% njih s akademskim obrazovanjem, koji rade uredski posao. Tako su najsretnija sljedeća zanimanja:

1) Samozaposleni  - čak 85% samozaposlenih je zadovoljno, iako zarađuju manje od onih koji imaju šefove

2) Cvjećari i vrtlari – 87% cvjećara i vrtlara zadovoljni su svojim poslom jer smatraju da rade nešto korisno i vrijedno. Njihovo zadovoljstvo u najvećem postotku (u odnosu na ostala zanimanja) proizlazi iz sljedećih činjenica:

• rade izazovan posao i stimulirani su
• mogu svakoga dana upotrebljavati svoje vještine
• rade u dobroj radnoj okolini
• imaju dobar balans privatnog i poslovnog života
• osjećaju se priznatima i cijenjenima
• imaju fleksibilne radne uvjete (npr. rad od kuće).

3) Frizeri i kozmetičari – 79% njih zadovoljno je svojim poslom

4) Vodoinstalateri – 76% vodoinstalatera na četvrtom je mjestu po zadovoljstvu

5) Marketing i odnosi s javnošću – s visokim postotkom zadovoljnih (75%), ovo 'uredsko zanimanje' ipak se nije našlo na vrhu ljestvice najsretnijih

Slično istraživanje o najsretnijim zanimanjima proveo je i portal MojPosao 2011. godine, a rezultati su pokazali da su u Hrvatskoj najsretniji ljudi koji se bave umjetničkim zanimanjima, kao što su glazbeni umjetnici, plesači i likovni umjetnici.

Nesretna zanimanja

Najmanje zadovoljni svojim su poslom:

1) Bankari  – njih 35% ne osjećaju se kao da rade nešto korisno, kažu da im njihov posao ne predstavlja izazov niti ih stimulira, te smatraju da ne mogu upotrebljavati svoje vještine svaki dan.

2) IT stručnjaci

3) Radnici u ljudskim resursima

4) Ugostitelji

Svojom financijskom nagradom najnezadovoljniji su pravnici, njih 50%, a najveće zadovoljstvo u toj kategoriji izražava 63% znanstvenika i istražitelja.   

Poslovi koji su stresni, premalo plaćeni te prema kojima javnost nema poštovanja plodno su tlo za razvoj depresije zaposlenika. Simptomi mogu biti loše raspoloženje, gubitak zadovoljstva u onome u čemu se prije uživalo, nedostatak apetita, kronični umor i problemi sa spavanjem.

Zanimanja u kojima su zaposlenici izloženi tim rizicima su:  

1) Njegovatelji bolesnih osoba – ovi radnici izloženi su najvećem riziku pa gotovo 11% njih oboli od depresije – susreću se s osobama za koje znaju da vjerojatno neće ozdraviti, što ih često pogađa, a uz to su i loše plaćeni.

2) Konobari – osim što su slabo plaćeni, obavljaju naporan fizički posao, a klijenti su često zahtjevni i ne cijene ih dovoljno – to uzrokuje pad motivacije pa njih 10% pati od depresije

3) Socijalni radnici – kako brinu za ljude koji prolaze krizu u svom životu, ovi su radnici općenito često izloženi stresu – zbog toga i njih 10% zapostavlja vlastito emocionalno zadravlje

4) Radnici u zdravstvu – doktori, medicinske sestre i tehničari rade pod stresom stoga, iako su dobro plaćeni, istraživanja pokazuju da je stopa samoubojstava među doktorima viša nego u općoj populaciji.

5) Prodavači – spadaju u rizičnu skupinu zbog ekonomske krize, jer smatraju da je teško prodavati kada kupci više nemaju toliko novca pa i sami osjećaju nesigurnost oko toga hoće li moći nastaviti poslovati. Njih 7% boluje od depresije.

Međuljudski odnosi bitan faktor sreće

Većina ispitanika u istraživanju ipak je složna u stavu da na zadovoljstvo poslom najviše utječu dobri odnosi s kolegama. Ipak, važno je znati se prilagoditi uvjetima u kojima radimo te pokušati izvući ono najbolje iz situacija u kojima se nalazimo.

U kriznim vremenima ljudi se često orijentiraju na pronalaženje poslova u kojima mogu najviše zaraditi, a pritom često zaboravljaju na vlastito zdravlje. No, ako niste zdravi, nećete moći biti kvalitetno obavljati posao, prenosi mojposao.net. (sh)

 Poslovni savjetnik pratite putem Facebook/LinkedIn/Twitter