Služba javnih ovršitelja dokinut će trenutnu praksu, gdje postupci traju i po deset i više godina, pri čemu ovršenici nemaju mogućnost dogovora o otplati duga, a ovrhe se provode i nad zaštićenim dijelom dohotka, pojasnila je na konferenciji za medije imenovana javna ovršiteljica sa sjedištem u Dubrovniku, Dijana Butigan Granić.

Izglasavanjem odluke o odgađanju primjene novog Zakona o ovršiteljima već na prvoj sjednici novog Sabora, početak djelovanja Javnih ovršitelja službeno imenovanih u listopadu prošle godine odgađa se za početak srpnja. Iz takvog brzopletog postupka jasno je, zaključili su predstavnici javnih ovršitelja, da oni koji su novom Zakonu o ovršiteljima u javnosti napadali - isti nisu ni pročitali.

Na ovaj se način, zaključili su predstavnici javnih ovršitelja na današnjoj konferenciji za medije, odgađa i početak efikasnijeg i jeftinijeg provođenja postupaka ovrhe u Republici Hrvatskoj te su se zapitali kome je to u interesu. Vjerovnicima i dužnicima u ova teška vremena zasigurno nije.

U pitanju i građani-vjerovnici

U ovrhama nisu u pitanju samo građani-dužnici, već i građani-vjerovnici, poput obespravljenih radnika koji ne mogu doći do svojih plaća, ili samohranih roditelja koji godinama ne mogu do sredstava neophodnih za uzdržavanje djece, dok njihovi dužnici, bivši poslodavci ili supružnici vješto izbjegavaju svoje obveze.

Javni ovršitelji će, tvrde, upravo suprotno slici koju namjerno prezentiraju pojedini mediji, procesu prinudne naplate duga dati ljudsko lice, omogućujući aktivnu suradnju i dogovor  vjerovnika i dužnika, kako bi se postiglo što bolje rješenje za obje strane. Djelovanje javnih ovršitelja osigurat će se transparentnost u realizaciji ovrhe – znat će se tko se, kako i u kojem iznosu naplatio u procesu, objasnio je imenovani javni ovršitelj sa sjedištem u Slavonskom Brodu, Igor Buruš te dodao kako će oni u postupku provedbe ovrhe štititi dignitet dužnika. Svjesni smo težine gospodarske krize zbog koje brojni građani jednostavno nisu u mogućnosti riješiti problem. Mi ćemo nastojati pronaći prihvatljivo rješenje za sve strane.

Posredovanje između stranaka 

Naime, novi Zakon ovršiteljima omogućuje posredovanje između stranaka, što u konačnici provedbu ovrhe može učiniti nepotrebnom, budući da se na taj način može postići i nagodba o obročnoj otplati te manjim kamatama i troškovima postupka koji zbog dugotrajnosti postupka često višestruko prelaze glavnicu.

„Dugotrajan postupak ne samo da je neprihvatljiv za ovrhovoditelje tj. vjerovnike, nego i za ovršenika, koji je stjeran u ’dužničko ropstvo’, jer se na dug obračunavaju vrlo visoke zakonske zatezne kamate, od 12 do 17 posto, ovisno o kojem se vremenskom razdoblju radi“, ustvrdila je Dijana Butigan Granić. Na pitanje kome ne odgovara početak primjene novog Zakona, Butigan Granić odgovorila je kratko „industriji duga“. (PS/JK)