Hrvatski i srbijanski predsjednik Ivo Josipović i Boris Tadić izjavili su u srijedu u Zagrebu da je rješavanje sudbine nestalih prioritet u međudržavnim odnosima bez kojeg neće biti ostvareno puno pomirenje i suradnja Hrvatske i Srbije.

To je osnovno, centralno pitanje. Hrvatska i Srbija učinit će sve da ono bude riješeno, da na taj način pokažemo kako brinemo o žrtvama rata i onima koji su ostali iza njih - izjavio je Tadić na zajedničkoj konferenciji za novinare s Josipovićem na početku Tadićeva službenog posjeta Hrvatskoj.

Pitanje pronalaženja tijela ubijenih je civilizacijski zahtjev i svi imamo obvezu da se to dovrši. Bez otkrivanja sudbine nestalih proces pomirenja i pune suradnje neće biti dovršen. To je jasno svima i u Hrvatskoj i u Srbiji - istaknuo je hrvatski predsjednik koji je pozvao sve koji raspolažu podacima o nestalima da pomognu porućivši da se ne moraju bojati odmazde.

Pitanje nestalih osoba, potvrdio je Josipović, najvažnije je pitanje na kojem će zajednički raditi Srbija i Hrvatska, a uz to treba završiti pitanje sukcesije i ubrzati pitanje rješavanja granica.

Današnji razgovor ponudio je određene korake naprijed i nadam se da ćemo u nekom idućem susretu moći javnost izvijestiti o vrlo važnim pomacima naprijed i o tim pitanjima - rekao je Josipović.

Važna suradnja ekonomije

Hrvatski predsjednik istaknuo je kako u uvjetima opće gospodarske krize vrlo važna suradnja ekonomije dviju zemalja, a napomenuo je i kako se s Tadićem u potpunosti usuglasio oko jasne i sigurne europske perspektive svih zemalja u regiji, što je "iznimno važno za sigurnost i stabilnost jugoistoka Europe".

Srbijanski predsjednik Boris Tadić istaknuo je kako su dvije zemlje veliki napredak učinile u pogledu rješavanja pitanja problema izbjeglica, njihovog stambenog zbrinjavanja, integracije i održivog razvoja.

Imajući u vidu međunarodnu donatorsku konferenciju, vjerujem da ćemo u budućem razdoblju postići konkretna rješenja i doprinos rješavanju sudbina ljudi pogođenih ratnim zbivanjima, koji danas žive u izbjegličkim logorima i ne mogu riješiti egzistencijalna pitanja - kazao je Tadić okupljenim novinarima.

Srbijanski predsjednik spomenuo je i pitanje manjina u obje zemlje kao vrlo važna područja suradnje u kojem treba nastojati sačuvati jezik, kulturu, pismo i običaje manjinske zajednice. Ponovio je da se zalaže za očuvanje svih tih vrijednosti u svim zemljama u kojima žive Srbi, a da se kao predsjednik Republike Srbije bori za očuvanje svih tih prava svih manjina u svojoj zemlji pa tako i hrvatske.

RH i Srbija privržene europskim integracijama

Tadić je napomenuo kako je EU zajednički dom svih zemalja regije i kako su i Hrvatska i Srbija snažno privržene europskim integracijama.

Srbija snažno podupire Hrvatsku i želi joj da što prije postane članicom EU - jer je to dobro ne samo za Srbiju, nego za cijelu regiju izjavio je Tadić izrazivši uvjerenje kako će Hrvatska nakon ulaska u članstvo Unije svom snagom podupirati europsku integraciju Srbije.

Predsjednik Srbije ocijenio je kako će zajedničko članstvo u EU razriješiti i mnoge probleme koji spadaju u domenu nacionalne politike Hrvatske i Srbije.

Tadić se osvrnuo i na prošlost rekavši kako su Hrvatska i Srbija imale iznimno tešku zajedničku povijest devedesetih godina u kojoj nisu imale samo nesporazume, već i razaranja i žrtve.

Kao predsjednici Hrvatske i Srbije uputili smo izraze isprike i žaljenja zbog toga što se dogodilo i mislim da je to važan iskorak ne samo za hrvatsko-srpske odnose, nego i za politiku cijele regije - rekao je Tadić, ustvrdivši kako bez dobrih bilateralnih i međunacionalnih odnosa RH i RS nije moguće postići stabilnost u regiji.

Pitanje povratka izbjeglica

Srpsko-hrvatski odnosi jedno su od ključeva za rješavanje mnogih napetosti u ukupnoj politici regije, što ni na koji način ne umanjuje značenje svih ostalih bilateralnih odnosa - ocijenio je Tadić.

U odgovoru na novinarska pitanja predsjednik Josipović je izrazio uvjerenje da će se provedbom političkog dogovora u potpunosti riješiti pitanje povratka izbjeglica.

Vjerujem da će to postati humanitarno pa čak i tehničko pitanje organizacije i provedbe dogovorenog - kazao je hrvatski predsjednik.

Zamisao se temelji na stajalištu da će svi koji se žele vratiti biti uključeni u postupak obnove stambenog zbrinjavanja u Hrvatskoj, a oni koji se nemaju namjeru vratiti, planira se rješenje putem međunarodnog donatorskog fonda za rješenje stambenog pitanja u Srbiji - kazao je Josipović, ustvrdivši kako to rješenje smatra "pravednim i održivim".

Srbijanski predsjednik je u odgovoru na novinarsko pitanje ponovio kako Republika Srbija čini sve što je u njezinoj moći kako bi uhitila i Međunarodnom sudu u Haagu predala dvojicu preostalih osumnjičenika za ratne zločine - Gorana Hadžića i Ratka Mladića, i da to čini ne zbog Haaškog suda nego zbog sebe, budući da to nalažu ljudske i civilizacijske norme ponašanja.

Procesuiranje

Po pitanju povlačenja međusobnih tužbi, Tadić je rekao da je to u nadležnosti vlada a ne predsjednika dviju zemalja, ali i ponovio kako se Srbija zalaže za izvansudsko, bilateralno rješenje, koje će zajamčiti da svi odgovorni za zločine budu i kažnjeni.

Ponovio je kako podržava procesuiranje svih osoba koje su optužene za počinjenje ratnog ili zločina protiv čovječnosti.

Predsjednik Josipović je na pitanje kad će se u Hrvatskoj u skladu s Ustavnim zakonom postaviti dvojezični natpisi, odgovorio kako je to jedno od prava koje jamči hrvatski Ustav, kao i neke odrednice obrazovnog sustava i izrazio uvjerenost kako će to uskoro biti riješeno, jer ne postoje nikakve zapreke da to bude učinjeno.

Na upit hrvatskih novinara kada će Srbija dopustiti postavljanje spomen ploče na bivšim logorima Begejci i Stajićevo, Tadić je rekao da je to u proceduri. Vjerujem da će doći i taj dan - istaknuo je Tadić dodajući da srbijanski organi istražuju događaje u tim logorima u kojima su bili zatočeni hrvatski zarobljenici.

Predsjednik Tadić dvodnevni službeni posjet Hrvatskoj nastavlja susretom s predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor, a tijekom poslijepodneva sastat će se i s predsjednikom Sabora Lukom Bebićem te predstavnicima srpske zajednice u Hrvatskoj. (Hina)