Države jugoistočne Europe glavno su tranzitno područje za tisuće ilegalnih useljenika iz Afrike i Azije koji se iz Grčke pokušavaju prebaciti u druge zemlje - članice Europske unije, upozorili su u Sarajevu na konferenciji o borbi protiv ilegalnih migracija čelnici graničnih policija i imigracijskih služba jugoistočne Europe.

U odnosu prema proteklim godinama, sada imamo potpuno novu situaciju u kojoj 90 posto ilegalnih migranata koji prolaze ovim područjem čine državljani Afganistana, Iraka, Palestine i Pakistana - rekao je novinarima ravnatelj Službe za strance pri Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragiša Mektić. Istaknuo je kako imigracijske službe u susjednim zemljama taj izazov stavlja pred nove teškoće i izlaže ih velikim troškovima jer je riječ uglavnom o osobama bez ikakvih dokumenata ili s lažnim identitetom pa dokazivanje tko su one zapravo zahtijeva vrijeme i dugotrajni postupak. Sudionici sarajevskog skupa ocijenili su kako se samo uz potpunu suradnju može učinkovito boriti protiv te pojave.

Po procjenama graničnih policija susjednih zemalja, uglavnom je riječ o ilegalnim useljenicima, no među njima može biti i onih koji bi mogli biti prijetnja sigurnosti. Načelnik uprave granične policije pri Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske Nikola Milina objasnio je kako ima informacija da u Grčkoj ima više od deset tisuća ilegalnih migranata iz afroazijskih zemalja. Oni su u tu zemlju stigli uglavnom preko Turske, a sama Grčka, iako članica Europske unije, ne može nadzirati toliki broj pridošlica koji preko Albanije, Makedonije, Srbije, Crne Gore, BiH i Hrvatske pokušavaju stići do zapadnoeuropskih zemalja.

Milina je rekao u izjavi za Hinu kako je hrvatska granična policija proteklih godina ostvarila velike uspjehe u borbi protiv ilegalnih migracija. Godine 2000. imali smo čak 24 tisuće ilegalnih migranata. Za devet mjeseci ove godine ta je brojka bila tek nešto veća od dvije stotine - ističe Milina. Načelnik hrvatske granične policije također je podsjetio kako se godinama ulaže i čini mnogo radi učinkovitog nadzora državne granice i usklađivanja za zahtjevima schengenskog režima. Već pet godina Europska unija u Hrvatsku šalje posebne misije koje procjenjuju način upravljanja i nadzora nad državnom granicom i te su ocjene svaki put pozitivne. Milina je rekao kako je upravo to jamstvo da će Hrvatska relativno brzo, vjerojatno dvije godine nakon završetka pristupnih pregovora s Europskom unijom, biti u prilici u cijelosti pristupiti Schengenskom sporazumu. (Hina)