Tehnološki napredak igra ključnu ulogu u transformaciji iskustva kupovine. Naime, uvođenje novih tehnoloških inovacija u modnu industriju mijenja način na koji potrošači doživljavaju i sudjeluju u procesu kupovine.

Prema McKinsey-u, 73% izvršnih direktora modnih tvrtki smatra da je generativni AI prioritet za njihove tvrtke u 2024., ali samo 5% vjeruje da imaju sposobnosti potpuno iskoristiti njegove mogućnosti. Rezultati istraživanja ukazuju na to da tehnološki napredak u modnoj industriji postaje ključni faktor koji transformira iskustvo kupovine potrošača. Modna industrija ulazi u novo razdoblje integriranjem inovativnih tehnologija poput vizualnog pretraživanja, AI asistenata, virtualnog isprobavanja odjeće i hiper-personalizaciji usluge. Ovaj sveobuhvatni pristup tehnologiji odražava rastuće zahtjeve i očekivanja potrošača, stvarajući tako dinamično okruženje u kojem se isprepliću moda i najnovije tehnološke mogućnosti. Stoga je važno pažljivo razmotriti područja primjene.

Čak 30% potrošača GLAMIja već je primijetilo korištenje AI u modnim e-trgovinama. Kao što je često slučaj s novim tehnologijama, mišljenja o AI-u su podijeljena, pri čemu 31% ispitanika izražava nelagodu s njegovom upotrebom u bilo kojem aspektu iskustva kupovine. Usluge u kojima su potrošači zadovoljni su preporuke proizvoda na temelju aktivnosti korisnika (28%), zatim virtualno isprobavanje odjeće (14%), AI pomoćnici (asistenti) za treženje proizvoda na temelju opisa kojeg su dali korisnici (12%) i korisnička podrška temeljena na unmjetnoj inteligenciji (10%).

Najmanje entuzijazma primjećuje se u dvije kategorije: AI generirane slike modela (8%) i dizajniranje odjeće pomoću AI-a, pri čemu je ova kategorija dobila samo 6% podrške. Čini se da su korisnici više skloni prihvatiti AI kada im izravno koristi, nego kada se koristi u korist samih tvrtki koje ga implementiraju.

Što o svemu misle Hrvati?

Što se tiče primjene umjetne inteligencije (AI) u modnim e-trgovinama, istraživanje je pokazalo da je samo 25% Hrvata prepoznalo upotrebu umjetne inteligencije (AI-a). Kada je riječ o sklonosti korištenja umjetne inteligencije (AI) u različitim područjima modne industrije, 37% ispitanika ne bi kkoristilo AI u kupovini, dok se 30% ispitanika izjasnilo pozitivno o preporukama proizvoda baziranim na korisničkim aktivnostima (ponašanju).

Rezultati GLAMIjevog istraživanja pokazuju da vizualno pretraživanje učitavanjem slike preferira 57% ispitanika. Ovo inovativno sučelje omogućuje korisnicima da pronađu proizvode na temelju vizualnih elemenata, što dodatno poboljšava iskustvo online kupovine.

Nadalje, 44% ispitanika koristi društvene mreže kao alat za pretraživanje mode, dok 7% preferira AI virtualne asistente koji nude proizvode na temelju njihovih zahtjeva. Važno je napomenuti da je 61% ispitanika koristilo vizualno pretraživanje na internetu kako bi pronašlo bolje cijene za proizvode koje su vidjeli u fizičkim trgovinama. Ovo jasno ukazuje na to da potrošači sve više koriste online resurse kako bi pronašli najpovoljnije ponude, koristeći tehnologiju kako bi uspješno povezali online i offline iskustva kupovine.

S druge strane, najmanje povjerenja Hrvati iskazuju prema korištenju AI-a za dizajniranje odjeće (5%) i stvaranju AI-generiranih slika modela (9%).

Ovi podaci odražavaju raznolike perspektive i stavove Hrvata prema tehnološkim inovacijama u modnom svijetu, ukazujući na potrebu prilagodbe tehnoloških rješenja kako bi se bolje odrazili na želje i mišljenja potrošača.

Hiper-personalizacija usluge i transformacija kupovnog iskustva

Jedan od ključnih izazova s kojima se suočavaju modne e-trgovine leži u unapređenju iskustva kupaca. Veliki asortiman proizvoda može zamarati potrošače, stvarajući potrebu za efikasnim rješenjima. Spajanje umjetne inteligencije s direktno prikupljenim podacima od kupaca predstavlja ključnu strategiju za rješavanje ovog problema.

Postizanje zadovoljstva kupaca rezultira ne samo povećanom prodajom već i poboljšanjem poslovnih rezultata, što bi trebalo potaknuti brendove da investiraju u tehnološka rješenja za poboljšanje korisničkog iskustva. Brendovi trebaju strateški prikupljati i analizirati podatke te provoditi dobivene spoznaje. Hiper-personalizacija se pokazala iznimno korisnom za povećanje zadovoljstva kupaca, a u GLAMIju ističu da su rezultati personalizirane ponude već donose značajan porast prihoda po korisniku.

GLAMI aktivno potiče prikupljanje podataka iz prve ruke, izravno od svojih posjetitelja. Kroz pokretanje kviza, posjetitelji mogu definirati svoje modne preferencije, omiljene brendove i veličine. Svaki kupac zatim dobiva personalizirane preporuke proizvoda koji odgovaraju njihovom ukusu među stotinama e-trgovina. Ovaj kviz ne samo da olakšava kupcima pronalaženje željenih proizvoda, već i potiče istraživanje novih modnih brendova. Stoga, koristi su dvosmjerne – kupci dobivaju jednostavan pristup onome što traže, dok se istodobno povećava izloženost kako malim tako i velikim modnim e-trgovinama.

Kvalitetna hiper-personalizacija temelji se na tri ključna koraka:

1. Prvi korak obuhvaća odgovorno prikupljanje podataka uz poštovanje privatnosti i regulatornih okvira. Važno je da korisnici unaprijed znaju koje konkretne prednosti dobivaju za svoje podatke.
2. Drugi korak uključuje analizu podataka, gdje napredni modeli umjetne inteligencije i algoritmi strojnog učenja analiziraju ponašanje korisnika.
3. Konačno, treći korak donosi rezultate koji služe kao temelj personalizacije iskustva potrošača, potičući njihovu angažiranost i lojalnost.

Tehnološki napredak u modnoj industriji, prema rezultatima istraživanja, postaje ključna tema koja utječe na iskustvo kupovine potrošača. S povećanjem korištenja inovativnih tehnologija poput vizualnog pretraživanja, AI asistenata i virtualnog isprobavanja odjeće, modna industrija ulazi u novo razdoblje koje integrira tehnologiju kako bi zadovoljila rastuće zahtjeve i očekivanja potrošača. PS/SM