13. izdanje CEE Top 500 publikacije donosi predviđanja i prikazuje gospodarsku aktivnost u srednjoj i istočnoj Europi za 2020. godinu.

Prikazuje stanje 500 najvećih poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi prema ostvarenim prihodima. Ovo izdanje donosi načine prilagodbe u novom okruženju Covid-19 pandemije i kako su se poduzeća prilagodila novim uvjetima. Jarosław Jaworski, Coface izvršni direktor za srednju i istočnu Europu, objašnjava da su se gospodarstva srednje i istočne Europe prilagodila novom, pandemijskom okruženju, ali je njegova pozitivna slika dovedena u pitanje globalnom i europskom perspektivom. Top 500 najvećih poduzeća srednje i istočne Europe suočilo se s padom prihoda i još oštrijim padom dobiti u 2020.godini. Promet prvih 500 poduzeća pao je za 3,3% na 667 milijardi eura. Prosječni prihod smanjen je na 1.333 milijuna eura u odnosu na prošlogodišnjih 1.378 milijuna eura, što pokazuje utjecaj pandemije na regiju, ali i njenu otpornost i potencijal rasta.

Koja je zemlja vodeća u srednjoj i istočnoj Europi?

Poljska je ponovno zauzela prvo mjesto na postolju u obje kategorije – prema poduzećima (32,2% svih poduzeća) i prema popisu zemalja. Iako je pandemija utjecala na poljska poduzeća (tj. 161 poljsko poduzeće - 2 manje nego prošle godine), poljska poduzeća najveća su u regiji s prosječnim prometom od 1,6 milijardi eura. Štoviše, agregirani prihodi smanjeni su za 0,1%, dosegnuvši 258,2 milijarde eura u 2020., dok je neto dobit smanjena za 20,6%. Poljska je ekonomski najraznovrsnija zemlja u srednjoj i istočnoj Europi s najvećim sektorima, kao što su rudarstvo,vađenje nafte i zemnog plina, proizvodnja plastike i farmacija (s prihodom od 21,6%), te ukupnim brojem poduzeća (16,8%). Drugo mjesto zauzela je Češka s 15,4% svih poduzeća u regiji, koju predstavlja ukupno 77 subjekata s ukupnim prihodom od 102 milijarde eura. Automobilski i transportni sektor najveći su sektori u ovoj zemlji s ukupnim prometom od 35,5 milijardi eura (34,8%) i nizom poduzeća (24,7%). Treće mjesto zauzima Mađarska (13,6%), koja ima 68 vrhunskih poduzeća u cijeloj regiji (iako 5 manje nego prije). Promet mađarskih poduzeća neznatno je pao za 1,1%, no gubitak neto dobiti dosegnuo je 49,6%. Najuspješniji sektori su automobilski i transportne djelatnosti, koje dominiraju tržištem i prometom (22,7%) i brojem poduzeća (23,5%). U prve 3 zemlje uključena su čak 61,2% svih poduzeća s popisa.

Tri najveća sektora ostvaruju gotovo 54% ukupnog prihoda

Tri najveća sektora, dobro poznata iz prethodnih izdanja publikacije, i dalje su vodeća i ostvaruju gotovo 54% svih prihoda. Ove godine prvo mjesto zauzeo je sektor rudarstvo i vađenje nafte, proizvodnja plastike i farmacije koji su tradicionalno najveći na popisu Top 500 za srednju i istočnu Europu. Unatoč smanjenju prometa, postali su najveći sektor s ukupnim prihodom od 133,9 milijardi eura u 2020. i 89 poduzeća (17,8%) u sektoru. Istodobno, sektor je zabilježio najveći pad broja poduzeća, koji je u jednoj godini pao za 8 poduzeća. Pad prihoda mineralnih kemikalija, nafte, plastike i farmaceutskih poduzeća (-16,6%) bio je blaži od pada neto dobiti (-60,6%).

Na drugom mjestu je automobilski i transportni sektor s 84 poduzeća (16,8%, odnosno 5 manje nego prije). Prihodi automobilskih i transportnih poduzeća smanjeni su za -9,7%, dok je neto dobit pala još značajnije za čak -61,3%. Zbog ograničenja Covid-19, a posebno zbog nedostatka poluvodiča, prodaja novih vozila pala je za 13,8% u cijelom svijetu, dok se u Europi osjetio pad od 20,2%. Ipak, automobilska industrija ostaje konkurentna u srednjoj i istočnoj Europi i već je bila u dobroj poziciji zahvaljujući raznim ulaganjima iz prethodnih godina. Na trećem je mjestu sektor trgovine na veliko i malo, zastupljen sa 70 poduzeća (3 manje nego prethodne godine). Poljska, najveće potrošačko tržište u srednjoj i istočnoj Europi, ostvarila je najveći udio (35,7%) i najveće igrače: prodavač na malo Jeronimo Martins Poljska i Eurocash.

Prema Jarosławu Jaworski, izvršnom direktoru Regije Srednje i Istočne Europe, rastu regije srednje i istočne Europe pridonijela je potrošnja kućanstava, koja se počela oporavljati u drugoj polovici 2020. zahvaljujući dobrom stanju tržišta rada. Povećanje plaća zaposlenika i nedostatak radne snage brzo su se oporavili, vršeći pritisak na marže. Uz to, prihod u najvećim poduzećima u industriji porastao je na 102 milijarde eura (+9,6%; najveći porast među svim sektorima), dok su poduzeća također ostvarila veću neto dobit, iako relativno skromnu (+2,7%).

Na popisu u prvih 10 dva nova poduzeća

Tri vodeća poduzeća na popisu CEE Top 500 dobro su poznata iz prethodnih izdanja. PKN Orlen ostaje nepobjedivo na prvom mjestu, no prihod mu je pao za 23% dok je u prethodnoj godini povećan za 1%. Češka Škoda Auto zauzela je 2. mjesto, a zahvaljujući povećanju prihoda Jeronimo Martins se popeo na treće mjesto. Većina poduzeća u top 10 zabilježila je manji prihod u kriznoj 2020. godini u odnosu na prethodnu godinu. Samo su dva subjekta (Jeronimo Martins i PGE) uspjela povećati svoje prihode za 10%, odnosno 22%.

Ovdje su neka poduzeća vrijedne posebnog spomena. Poljski također (trgovci na veliko računalima, elektronikom i softverima) zauzeli su 124. mjesto, napredujući za ogromnih 345 mjesta zahvaljujući povećanju prometa od 194%. Mađarski Apcom (270.) napredovao je za 204 mjesta, kao i Amazon Fulfillment (250.), upravljajući devet Amazonovih skladišta u Poljskoj, koji je ostvario 64% veće prihode u odnosu na godinu prije i zahvaljujući tome se pomaknuo za 228 mjesta na ljestvici. Najveća poduzeća bile su vrlo važni poslodavci u regiji. Iako je utjecaj pandemije donio olakšanje zategnutom tržištu rada, pokazalo se da je privremen. Ponovno se pokazuje da je teško zaposliti kvalificirano osoblje u regiji srednje i istočne Europe.

Ukupan broj zaposlenih se neznatno smanjio za 1,0% u 2020, rekao je Grzegorz Sielewicz, Coface regionalni ekonomist za srednji i istočnu Europu.

PS/LŠ