Nakon kontinuiranog pada straha od zaraze od ožujka do svibnja, od lipnja bilježimo stabilan porast straha građana od zaraze COVID-19 koji je u listopadu na najvišoj razini jesenskih mjerenja i podjednak je razini iz travnja.

Visoka je i zabrinutost zbog jačanja drugog vala epidemije (59%) te zabrinutost za zdravlje starijih (65%).
Nakon naglog povećanja broja zaraženih, raste i strah od zaraze (od 32% u rujnu na 38% u listopadu). Ove brojke su više u odnosu na 30% u lipnju i 32% u kolovozu te je sada strah od zaraze na razini iz travnja kada je zabrinuto bio 37% građana. Zabrinutost zbog jačanja drugog vala epidemije veća je nego strah od zaraze: 59% građana navodi da je zabrinuto/jako zabrinuto zbog jačanja drugog vala epidemije. Također, zabrinutost zbog zdravlja starijih je visoka: 65% građana zabrinuto je ili jako zabrinuto za njihovo zdravlje.

I dalje pada zadovoljstvo radom Vlade i mjerodavnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije COVID-19 te je najniže od početka istraživanja u ožujku. Ipak, većina građana se pridržava izrečenih mjera, dok 7% navodi kako ih se ne pridržava.
U listopadu je prosječno zadovoljstvo dosadašnjim radom Vlade, ministra zdravstva i javnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije COVID-19 najniže u odnosu na sva dosadašnja istraživanja: 2,64 naspram 2,79 u rujnu (te 2,87 u kolovozu, 2,94 u srpnju, 3,15 u lipnju, 3,63 u svibnju, 3,75 u travnju i 4,02 u ožujku).
Iako je zadovoljstvo radom mjerodavnih službi nisko, ipak se većina građana (njih 78%) pridržava propisanih mjera. Njih 7% navodi kako se ne pridržava izrečenih mjera.

Ponovno se povećava percepcija negativnog utjecaja epidemije COVID-19 u odnosu na rujan i to za gotovo sve životne aspekte.
Predviđanje utjecaja epidemije na budućnost građana u slijedećih godinu dana donosi informacije o predviđanju negativnog utjecaja i to na financijsku situaciju ( 64% naspram 60% u rujnu), osobni život (60% naspram 55% u rujnu) i zaposlenje (43% naspram 46% u rujnu).
Porast percepcije negativnog utjecaja prisutan je i za sve gospodarske pokazatelje. Ponovo se najviše ističu porast javnog duga (92%), pad gospodarstva općenito (92%), posljedice za turizam (92%), pad zaposlenosti (90%) te visine plaća (81%). Značajan je i porast percepcije lošeg utjecaja epidemije na slobodu kretanja (88%), zdravstvo (84%) i za društveni život (88%).

Iako građani imaju slabo povjerenje u uspješnu organizaciju školske/vrtićke godine, ono je ipak veće nego u rujnu. Među roditeljima raste strah od organizacije većine životnih aspekata u predstojećem razdoblju.
Povjerenje u uspješnu organizaciju školske godine u listopadu raste na 30% u odnosu na rujan kada je iznosilo 23% što ukazuje na to da nakon uspješno odrađenog početka školske godine, povjerenje građana raste. Predstojeća organizacija života stavlja pred roditelje nove brige. Najviše su zabrinuti zbog zaraze djeteta COVID-19 (57% naspram 53% u rujnu). Veća je zabrinutost u odnosu na rujan i oko organizacije brige oko djeteta u slučaju da se i sami zaraze (51% naspram 47% u rujnu), oko organizacije brige o djetetu u slučaju da su u samoizolaciji (48% naspram 44% u rujnu), zabrinutost oko organizacije primarne zdravstvene skrbi (55% naspram 44% u rujnu) te oko istodobne nastave i rada od kuće (32% naspram 30% u rujnu). Zabrinutost oko nepoštivanja epidemioloških mjera u školama/vrtićima je na istoj razini kao u rujnu (47% naspram 48% rujnu) dok zabrinutost da je dijete u samoizolaciji, a roditelj mora na posao pada (42% naspram 44% u rujnu).

Iako nisu svi testirani na COVID-19, ipak 12% građana smatra da je u zadnjih 6 mjeseci preboljelo COVID-19.
Bez obzira na dokazan pozitivan test, 12% građana ipak smatra da su u nekom trenutku u posljednjih 6 mjeseci preboljeli COVID-19 dok više od polovice građana (52%) navodi kako poznaje nekoga tko je prebolio COVID-19. Što se tiče cijepljenja protiv gripe, 61% građana ne namjerava se cijepiti, 18% se namjerava cijepiti, a 21% još ne zna.

Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Hrvatske sredinom listopada 2020. PS/SŠ