Kukuriku koalicija možda je na tragu onoga što svi očekuju u predizbornoj godini, a rijetko dobiju – konkretna rješenja problema. Predstavili su svoj program gospodarskog oporavka u kroz 21 tezu, piše Večernji list. Znači li to po prvi puta smislen plan, umjesto praznih obećanja?

Koalicija planira Hrvatsku vratiti na noge radom na tri područja: fiskalnoj monetarnoj politici, investicijama i reformi sustava, a ono što naglašavaju kao najvažnije jest snažan rast zapošljavanja te racionalnija i efikasnija država.

1. Fiskalna monetarna politika

- ukidanje poreza reinvestirane dobiti, uvođenje zaštitne kamate, poticanje investiranja, ali snažno porezno opterećenje izvlačenja dobiti
- upravljanje dugom i poreznim novcem
- prodaja potraživanja
- omogućiti svima uspješno poslovanje suradnjom s HNB-om i HBOR-om
- mirovinskim fondovima otvoriti domaće tržište, a zabraniti izlazak iz njega
- isplata dospjelih obveznica države (i lažno nepostojeće)
- voditi aktivnu monetarnu politiku

2. Investicije

- uspostaviti državno odlučivanje za sve projekte iznad 20 milijuna eura
- JPP i koncesije uvesti kao obavezan ravnopravan model u kapitalnim investicijama
- kreirati tržište stanova za najam (7-10.000) koristeći model JPP-a
- HEP-ova obveza je opskrba energijom u planskim dokumentima potvrđenim investicijama
- informatički dovesti u red katastar i gruntovnicu
- uspostaviti sustav za koordinaciju i podršku izvozu po sektorima
- koristiti prednosti offseta za poticaj izvoza te mogućnosti centara izvrsnosti za NATO

3. Reforme sustava

- Hrvatsku podijeliti u 5 regija plus zasebno Grad Zagreb tako da budu sposobne preuzeti sve obveze i realizaciju europskih projekata
- transferi iz središnjeg proračuna za troškove administracije i europskih projekata
- izlazak politike iz operativnog upravljanja javnim tvrtkama na državnoj razini; izlazak komunalnih tvrtki na tržište
- pokretanje zapošljavanja, osobito na neodređeno, jačanje sigurnosti burze i pojednostavljivanje otpuštanja
- vezanje javnog sektora ukupnom masom plaća za privatni
- subvencije po površini u poljoprivredi, vezati za razinu proizvodnje
- socijalne transfere vezati za obiteljske prihode praćene OIB-om s time da radno sposobno stanovništvo nije predmet socijalnih transfera nego tržišta rada

(MJ)

Izvor: Večernji list, 13. travanj 2011.