U prometnim nesrećama lani je u Hrvatskoj poginulo 500 osoba, što je 116 poginulih manje nego u 2009., a najviše su u prometu ginuli mladi vozači, u najvećem broju muškarci, dok se najviše prometnih nesreća s poginulim osobama dogodilo u srpnju, izvijestio je Državni zavod za statistiku.

Od 500 lani poginulih u prometu 77,6 posto su muškarci (388 osoba) i 22,4 posto (112 osoba) žene. U dobi od 20 do 24 godine poginulo je 50 osoba (39 mladića i 11 djevojaka), što je, ne ubrajajući onu od 75 i više godina, i najrizičnija dobna skupina. U dobi od 25 do 29 godina poginula je 41 osoba (35 muškaraca i 6 žena), dok je u starosti od 50 do 54 godine bilo 40 poginulih (34 muškarca i 6 žena). Lani je poginulo i šestero djece mlađe od četiri godine, dvoje u dobi od 5 do 9 godina i sedmero od 10 do 14 godina, a poginulih "tinejdžera" od 15 do 19 godina bilo je 24 (17 mladića i 7 djevojaka).

Najviše osoba, 338 ili 66,7 posto, poginulo je u prijevoznom sredstvu, a čak 278 njih bili su muškarci, od kojih najviše (36) u dobi od 20 do 24 godine i u dobi od 25 do 29 godina (34). Poginulo je 107 pješaka ili 21,2 posto od ukupno poginulih u prometu, od kojih su 63 bili muškarci (19 ih je bilo starije od 75 godina), a 44 žene (23 starije od 75 godina). U nemotornim vozilima lani je poginulo 36 osoba (32 muškarca i 4 žene), u željezničkim nesrećama 17 osoba (13 muškaraca i 4 žene), dok su dva muškarca poginula u ostalim nesrećama u prometu. Najveći broj poginulih u prometu bio je u srpnju (10,6 posto), a slijede svibanj i travanj, dok je najmanje poginulih zabilježeno u ožujku (5,6 posto) te u siječnju i veljači.

Srpanj najopasniji

U srpnju je bilo i najviše poginulih u prijevoznom sredstvu (12,1 posto od ukupno poginulih u prijevoznom sredstvu), a najmanje u ožujku (5,6 posto) Pješaka je, pak, najviše poginulo u veljači (16,8 posto od ukupnog broja poginulih pješaka), dok u lipnju u prometu nije poginuo ni jedan pješak. Po broju poginulih u prometnim nesrećama na prvom je mjestu Grad Zagreb (64), a slijedi Zagrebačka županija (43) te Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska i Istarska županija (po 33), dok je najmanje poginulih bilo u Požeško-slavonskoj (7), Koprivničko-križevačkoj (8) i Šibensko-kninskoj županiji (12). Udio poginulih osoba u prometnim nesrećama u odnosu na ukupno umrle osobe iznosio je 1 posto, navode u Državnom zavodu za statistiku. (Hina/mš)

Foto: Dusko Mirkovic/PIXSELL