Najnovija makroekonomska kretanja u Hrvatskoj su relativno pozitivna ali i dalje postoje znatni negativni rizici te bi pogoršanje u vanjskom okružju ili kašnjenje u provedbi fiskalne i strukturne reforme moglo oslabiti povjerenje i nepovoljno utjecati na rast i stvaranje radnih mjesta, stoji u izjavi Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) objavljenoj u srijedu, nakon posjeta Zagrebu.

"Ohrabruje poboljšanje makroekonomskih pokazatelja započeto krajem 2014. i opsežan program politika nove Vlade. Brza provedba strukturnih reforma bit će ključna za održavanje trajnog rasta i zaposlenosti te za smanjivanje ranjivosti i zaštitu od negativnih rizika", ističe u izjavi šef Misije Khaled Sakr.

 Misija MMF-a, na čelu s Khaledom Sakrom, boravila je u Zagrebu od 17. do 23. veljače i susrela se s ministrima financija, gospodarstva, uprave, rada i mirovinskog sustava te zdravlja, kao i s guvernerom Hrvatske narodne banke i drugim visokim dužnosnicima te predstavnicima civilnog društva i privatnog sektora. U izjavi se ocjenjuje da je realni BDP u 2015. rastao za gotovo 2 posto, potaknut snažnim izvozom i djelomičnim oporavkom privatne potrošnje i javnih ulaganja.

Službeno mjerena inflacija i dalje je blago negativna, ponajviše zbog pada cijena energije, a procjenjuje se da se višak na tekućem računu platne bilance povećao na gotovo 5 posto BDP-a, u usporedbi s oko 1 posto BDP-a u 2014., što velikim dijelom (2 postotna boda) treba pripisati jednokratnim učincima konverzije kredita u švicarskim francima, navode iz MMF-a.

U izjavi se iznose i preliminarne procjene prema kojima se manjak proračuna opće države (prema standardu ESA 2010) smanjio na oko 4 posto BDP-a, u usporedbi s 5,6 posto BDP-a u 2014. godini.

"To je rezultat cikličkog povećanja proračunskih prihoda i nekih konsolidacijskih mjera, poput poboljšane kontrole proračunske potrošnje i povećanja trošarina na gorivo i duhan", drže u MMF-u. No, naglašavaju, "potrebna je daljnja fiskalna konsolidacija kako bi se smanjio velik javni dug, koju treba planirati tako da bude poticajna za rast u mjeri u kojoj je to moguće".

S tim u vezi bilo bi važno ubrzati provedbu planova glede povećanja apsorbiranja sredstava iz strukturnih i Kohezijskog fonda EU-a, a treba poduzeti i mjere za smanjenje broja državnih i javnih agencija te razina javne vlasti, poboljšanje ciljanja socijalnih davanja te povećanje efikasnosti javnog sektora i javne uprave, ističe Misija MMF-a. (PS/S.P. Izvor: Večernji.hr)