Bivši direktor HEP-a Ivan Mravak večeras bi trebao izaći iz zatvora u Remetincu, jer je njegovo puštanje na slobodu zatražio i USKOK. Konačnu odluku donijet će na ročištu zakazanom za 18 sati sutkinja istrage zagrebačkog Županijskog suda Jadranka Mandušić, čijom je odlukom iza rešetaka proveo posljednjih pet mjeseci.

Kao razlozi za zatvaranje navodile su se opasnost od utjecaja na svjedoke i mogućnost ponavljanja kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret.
Podatak da je za bivšeg dirketora HEP-a zatraženo ukidanje istražnog zatvora, Hini su potvrdili Mravkov branitelj Branko Šerić, ali i predstavnici USKOK-a. USKOK je zatražio da se Mravka pusti na slobodu, što sam ja objeručke prihvatio - kazao je Šerić. Budući da je Mravak već desetak puta svjedočio pred USKOK-ovim istražiteljima više nema zakonskih pretpostavki za njegovo zadržavanje, kazao je Šerić, koji Mravka zastupa od kolovoza ove godine.

Nakon Šerićeve najave da se Mravak više neće braniti šutnjom nego istinom on je, kako se neslužbeno doznaje, istražiteljima ispričao da je sve radio po uputama s vrha. Osim o aferama u kojima je bio izravno umiješan Mravak je svjedočio i o nekim drugim slučajevima poput afere "Fimi medija" u kojoj se istražuje na koji je način izvlačen novac iz nekoliko javnih tvrtki i ministarstava. Mravak je navodno posvjedočio da je novac davao rizničaru HDZ-a Mladenu Barišiću, nakon čega je u tom slučaju navodno dobio tzv. oprosnicu, što znači da se protiv njega, u zamjenu za svjedočenje, neće pokretati kazneni postupak.
Osim Barišića i bivšeg premijera Ive Sanadera, Mravak je navodno teretio i neke ministre. No, njegov odvjetnik potvrdio je tek da se u svom iskazu Mravak dotakao nekih ljudi povezanih s vlasti, ali nije želio otkriti je li ih svojim iskazima teretio.

Mediji ga odnedavna navode kao jednog od glavnih svjedoka protiv bivšeg premijera Sanadera, u slučaju da se protiv njega pokrene kazneni postupak.
Mravak je zajedno s bivšim potpredsjednikom vlade Damirom Polančecom i bivšim čelnikom šibenskoga TLM-a Ivanom Koštanom osumnjičen da je HEP oštetio za 600 milijuna kuna, zbog čega je i završio u istražnom zatvoru. USKOK je protiv njega pokrenuo i istragu zbog sumnje da je struju po znatno nižoj cijeni prodavao dvjema tvrtkama u sastavu koncerna DIOKI te da je toj tvrtki bez odluke Uprave HEP-a dao zajam od 15 milijuna kuna s rokom otplate od 60 dana te kamatom od 10,5 posto.

Tereti ga se i da je povratniku iz Australije Radi Buljubašiću omogućio da četiri godine ne radi, a prima plaću te da po povlaštenoj cijeni kupi stan. Iako je primao plaću kao zaposlenik HEP-a, Buljubašić je zapravo radio u središnjici HDZ-a na Trgu žrtava fašizma. No, taj slučaj je u djelokrugu zagrebačkog Županijskog državnog odvjetništva, a ne USKOK-a. (Hina)