Svatko tko traži odbacivanje zakona u cijelosti mora biti svjestan da time ujedno traži odbacivanje prvi put zakonski definiranoga besplatnog studija, priopćio je Ured za odnose s javnošću Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

Kako bi se osiguralo da znanost i visoko obrazovanje djeluju u interesu čitavog društva, a ne u interesu pojedinaca i pojedinih skupina te da ono bude svima jednako dostupno, Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa (MZOŠ) odlučilo je novim zakonima ukinuti školarine. Novim zakonima predlaže se potpuno ukidanje školarina, što bi studentima omogućilo besplatan upis studija na javnim visokim učilištima te potpuno besplatno studiranje (čak i bez naplate upisnina) dok redovito ispunjavaju svoje studentske obaveze. Pritom valja naglasiti, kako se navodi, da će se trošak upisnine redovitim studentima podmiriti iz državnog proračuna.

Za one pak studente koji svoje obaveze ne ispunjavaju redovito, a studiraju u punom nastavnom opterećenju, kako se navodi, osmišljen je model upisnina koji ih maksimalno štiti proizvoljnog utvrđivanja iznosa školarina, kakvo je danas prisutno na pojedinim fakultetima. Zakoni više nego ikad prije potiču suradnju između ustanova iz sustava znanosti s onima iz sustava visokog obrazovanja, što je posebno vidljivo kroz predloženi model doktorskih studija. Prijedlogom novih zakona, kako se navodi, pojačava se autonomija sveučilišta i znanosti zajamčena hrvatskim Ustavom. Podsjeća se da predloženi članak 67. glasi - Sveučilište samostalno odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom, a članak 68. - Jamči se sloboda znanstvenoga, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva. Primjerice, uvodi se apsolutno autonoman postupak izbora nastavnika kad je riječ o sveučilištima, sveučilištima se ostavlja da svojim internim aktima autonomno određuju unutarnji ustroj te im se osigurava apsolutno autonoman postupak raspolaganja osiguranim novcem na razini sveučilišta. Također, povećava se transparentnost trošenja novca poreznih obveznika i vlastitog novca visokih učilišta.

Nakon prve faze javne rasprave, na kojoj su se prikupljale primjedbe i prijedlozi za poboljšanje prvih nacrta zakona, kako se podsjeća, ministar je u prosincu 2010. imenovao tri povjerenstva koja čine izabrani i legitimni predstavnici znanstveno-istraživačkih instituta, rektori i prorektori sveučilišta, predstavnici veleučilišta, visokih škola, Nacionalnog vijeća za znanost, Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, Nacionalnog vijeća za konkurentnost, Sindikata znanosti i visokog obrazovanja te Studentskog zbora. Očekuje se da će izvješća o radu prosudbenih skupina za zakone biti dostavljena nakon usklađivanja zaključaka te da će, unatoč preostalim otvorenim pitanjima, u velikom dijelu biti postignuta suglasnost o izmjenama zakona, a nakon što ih dostave pristupit će se implementiranju zaključaka spomenutih povjerenstava u tekstove zakona. Nakon usklađivanja izmijenjenih tekstova zakona unutar povjerenstava, izmijenjeni tekstovi bit će objavljeni na mrežnim stranicama Ministarstva zajedno s pozivom za dostavu primjedaba i prijedloga, stoji u priopćenju. (Hina/mš)

Foto:Petar Glebov/PIXSELL