Ako živite u Zagrebu ili u većem gradu u Dalmaciji, ako ste mladi, muškoga spola, obrazovani, s prihodima iznad 8.500 kuna po kućanstvu, sretniji ste od većine građana, pokazalo je najnovije istraživanje Nacionalni indeks sreće magazina Banka, Hendala i Allianza.

Iako opća razina sreće i dalje polako opada, Hrvati ne očekuju pogoršanje života u sljedeće dvije godine, a muškarci su zadovoljniji od žena. Nešto manja izraženost emocija poput zabrinutosti, tuge, ljutnje i stresa ukazuje na porast ravnodušnosti građana.
Zanimljivo je da su kućanice sa svojih 55,4 boda najnesretnija skupina u Hrvatskoj, nesretnije od nezaposlenih (62,0), ali i od umirovljenika (57,6). Najnezadovoljniji su Hrvati starosti od 35 do 54 godina.

Državo, muko

Na zadovoljstvo osobnim i socijalnim razvojem utječe naš osobni razvoj (u listopadu pad od 0,8 boda), obitelj i prijatelji (-2,1),
mjesto u kojemu živimo (-2,0) te država (-8,0). Upravo je pad zadovoljstva državom, za čak 8 bodova, najviše utjecao na nižu opću razinu NIS-a.
Zanimljivo, vrlo su male razlike zadovoljstva zaposlenih (67,0) i nezaposlenih (66,3)- svega 0,7 bodova. Kad je riječ o dobi najnezadovoljniji su Hrvati srednjih godina (od 35 do 54), jer su najmlađi (od 15 do 24) i stariji (od 55 do 64) te iznad 65) značajno zadovoljni svojim osobnim razvojem i socijalnom okolinom.
U odnosu na prethodni mjesec znatno se pogoršalo i emotivno stanje građana najviše zbog velike odsutnosti ljubavi, koja je
manja za čak 10,7 bodova (tablica 1). Nešto manja izraženost emocija - poput zabrinutosti, tuge, ljutnje i stresa - ukazuje na porast ravnodušnosti građana, no uočljiv je istodoban značajan pad u doživljajima svih pozitivnih, ispunjujućih emocija, poput ljubavi, sreće, smijanja, užitka i poštovanja.

Kako su pokazale i prijašnje analize po regijama i sada su se dvije iskazale kao najbolje za osobni i socijalni razvoj, Zagreb i Dalmacija te sjeverna Hrvatska kao najnepovoljnija. Građani Zagreba i Dalmacije daleko su zadovoljniji od prosjeka Hrvatske, dok su najnesretniji građani Like, Korduna i Banije. Emotivno stanje građana u sredinama iznad 100.000 stanovnika značajno je bolje u odnosu na sve manje sredine. (PS/MJ)