Iako se sve više govori o važnosti zaštite osobnih podataka djece, čak tri tisuće posvojene djece ima stari OIB zbog čega doživljavaju neugodnosti u svakodnevici, a omogućeno je i teže kršenje njihove privatnosti.

Nakon što je prošli tjedan u Hrvatskome saboru održan stručno-edukativni skup „Prevencija i intervencija: zaštita osobnih podataka djece“, Adopta, udruga za potporu posvajanju, nadležnim je institucijama uputila zahtjev za zaštitu osobnih podataka i privatnosti posvojene djece. Među primateljima su predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora Nada Turina-Đurić, pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević te ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka Anto Rajkovača.

Adopta traži da se omoguće promjene OIB-a i JMBG-a djeci koja su posvojena prije stupanja na snagu Obiteljskog zakona iz 2015. godine koji po prvi puta posvojiteljima omogućuje izmjenu OIB-a djece nakon posvojenja. Broj ugrožene djece procjenjuje se na gotovo tri tisuće.

Ta su djeca izložena grubim i kontinuiranim povredama prava na privatnost i zaštitu osobnih podataka, diskriminaciji te ugrožavanju dostojanstva. Podaci o njihovu rođenju i njihove životne priče nadohvat su ruke medicinskom osoblju, učiteljima, javnim službenicima, ali i mnogim drugim ljudima.

Posvojena djeca i njihovi roditelji tako se suočavaju s mnoštvom neugodnih, ali i opasnih situacija. Najviše problema sa starim OIB-om na svjetlo dana izlazi u zdravstvu. Roditelji otežano naručuju dijete na pregled jer se prezime na zdravstvenoj knjižici ne podudara s podacima koje otkriva OIB. U čekaonicama dijete znaju prozvati i po prezimenu biološke majke. Podatke o rođenju koristi i e-matica pa se djeci pri upisu u školu „povuku“ stari podaci.

Adopta bilježi i slučajeve kad su posvojena djeca dodatno ugrožena. Jedan od njih je onaj kad je biološki otac putem OIB-a došao do nove adrese djece. Posvojitelji koji toj djeci već deset godina žele osigurati mir i sigurnost, upravo ono što im je do posvojenja nedostajalo, od poziva Centra za socijalnu skrb da nasilni biološki otac zna gdje žive, strahuju hoće li im i kada pokucati na vrata.

Adopta posljednjih nekoliko godina nadležnim ministarstvima ukazuje na potrebu trajnog rješenja ovog problema, a u lipnju 2016. pripremila je i Prijedlog za izmjenu i dopunu Zakona o osobnom identifikacijskom broju i Obiteljskog zakona.

Na žalost, ni jedna od spomenutih inicijativa nije polučila rezultate pa su djeca, posvojena prije stupanja na snagu Obiteljskog zakona iz 2015. godine, i dalje pravno nezaštićena.

Ovo pitanje regulira čitav niz nacionalnih i međunarodnih propisa, a Adopta se nada da će posvojenoj djeci pomoći i Opća uredba o zaštiti podataka na čiju primjenu Hrvatsku obvezuje Europska unija.