Nobelova nagrada za kemiju 2011. dodijeljena je Izraelcu Danielu Shechtmanu za njegovo otkriće kvazikristala, tj. za otkrivanje različitih načina na koji se atomi mogu povezivati u čvrstim tijelima, objavio je u srijedu Nobelov odbor za dodjelu nagrada.

Radi se o fizičaru čiji je rad prije nekoliko desetljeća bio predmet poruge, a koji je, u međuvremenu, otvorio vrata eksperimentima na uporabi kvazikristala u svemu, od diesel motora do kuhinjskih tava. Shechtman je 8. travnja 1982. godine otkrio kristal u kojem su "atomi bili spojeni u uzorak koji se nije mogao ponoviti". Do tada su znanstvenici mislili da se atomski obrasci unutar kristala moraju ponavljati.

Nobelova nagrada za kemiju 2011. temeljito je promijenila shvaćanje kemičara o čvrstim tijelima. Njegovo otkriće je bilo tako kontroverzno da je bio zamoljen da napusti istraživačku skupinu s kojom je radio, pojasnio je Odbor.

To otkriće, slikovito je objasnio Odbor, kvazikristale je predstavilo kao "očaravajuće arapske mozaike reproducirane na razini atoma koji se nikada ne ponavljaju". Naime, aperiodični mozaici, poput onih iz srednjovjekovnih islamskih mozaika u španjolskoj Alhambri i svetištu Dar-i Imam u Iranu, pomogli su znanstvenicima da razumiju kako kvazikristali izgledaju na atomskoj razini. U tim mozaicima, kao i u kvazikristalima, obrasci su pravilni - slijede matematička pravila, ali se nikada ne ponavljaju, pojašnjava Odbor.

Shechtman je rođen 1941. u Tel Avivu. On je profesor emeritus na izraelskom Institutu za tehnologiju u Haifi. (Hina/jk)