Zaklada Solidarna upala je nedavno u fokus javnosti kao primjer uspješne organizacije civilnog društva koje kao takvo može riješiti probleme građana puno uspješnije nego državna tijela. Na žalost, jer Zaklada ne raspolaže, za razliku od države, s državnim proračunom niti sa sredstvima EU fondova. Solidarna je sagradila dvije kuće na Baniji, a dovršava još šest, dok država u godini dana nakon razornog potresa nije uspjela niti jednu. Također je još izgradnja 10 protupotresnih kuća u planu no za realizaciju se čeka državna birokracija. Upravitelj Zaklade Ivan Blažević za portal Poslovni savjetnik opisao je na čemu su još angažirani u Hrvatskoj.

Udruga.hr: Kako se osjećate zbog činjenice da ste nadmašili državu u izgradnji na Baniji, sretno jer ste bili brži ili tužni jer je to još jedan od pokazatelja u kakvoj državi živimo?

Zaklada Solidarna zajedno sa drugim organizacijama civilnog društva i mnogobrojnim volonterima od prvog dana potresa je na terenu, a unatoč svim naporima i osiguranim sredstvima – obitelji na Baniji i ovu zimu provele su u kontejnerima zbog birokracijskih zavrzlama i sporosti države. 

Nismo sretni što smo “nadmašili“ državu, jer svjedočimo cjelogodišnjem kaosu državnih institucija, te na koncu 2021. godine umjesto planiranih 16 izgrađenih kuća iz privatnih donacija, Zaklada Solidarna izgradila je dvije. Još u lipnju 2021. godine imali smo osiguranih 4,5 milijuna kuna za 11 kuća, u koje je trebalo biti smješteno 50-ak ljudi, od čega 15-ak djece i 10-ak starijih građana. 

Pomoću članova triju Rotary klubova (Candor, Zagreb Centar i Varaždin 1811) projektirane su protupotresne kuće, pripremljen je materijal, odabrani izvođači, ali s gradnjom zbog administracije nismo mogli početi. Potres koji je pogodio Baniju, pokazao je nespremnost države da reagira u krizi, ali zahvaljujući povjerenju građana i donatora, Zaklada Solidarna pokazala je koliko se može napraviti solidarnim djelovanjem i spremnošću na akciju. 

Udruga.hr: Kako brzo ste reagirali na nepogodu?

Nekoliko sati nakon potresa reaktivirali smo Fond 5.5 za kriznu podršku nakon potresa i kroz veliku humanitarnu akciju „Solidarno s Petrinjom i SMŽ“ prikupili preko 17 milijuna kuna usmjerenih na više od 1200 obitelji. Oblici podrške uključili su jednokratnu humanitarnu financijsku pomoć za preko 500 obitelji te pomoć u kriznom stambenom zbrinjavanju, popravku i obnovi kuća i gospodarskih objekata. Dodatnih milijun kuna Fond 5.5. uložio je u razvoj lokalnih zajednica širom potresom i siromaštvom pogođene regije kroz društvene i ekonomske projekte.  

Udruga.hr: Kakvi su daljnji planovi za pomoć Baniji uz ove već spomenute?

Otpočetka se vodimo idejom da sama obnova kuća nije rješenje problema, te da je potrebno djelovati i graditi zajednicu koja će motivirati mlade da ostanu, osiguravajući im dostojanstven život na Baniji. Zbog toga je i 55% svih prikupljenih donacija usmjereno na održivu obnovu i oporavak Banije. U 2022. godini planiramo završetak svih projekata gradnje i nastavljamo s praćenjem i pružanjem podrške lokalnim inicijativama, OPG-ovima i drugima čije ideje osnažuju i razvijaju zajednicu. Također, imamo u planu razvijati dodatne projekte koji će pomoći stradalima, kako kroz ekonomski tako i društveni oporavak.

Udruga.hr: Kada sam pročitao popis od pedesetak osnivača Zaklade Solidarna vidio sam da se tu radi o istaknutim ljudima koji su posvetili svoj život borbi za ljudska prava. Kako je za vas kao novog Upravitelja imati odgovornost prema intelektualnoj eliti Hrvatske koja je stvorila Solidarnu?

Odgovornost koju osjećam prema osnivačima Solidarne jednaka je kakvu osjećam prema svakom pojedinačnom donatoru i donatorici, volonteru i volonterki, ali i prema javnosti. Svi zajedno stvaramo Solidarnu i kroz nju pomažemo ljudima širom RH. Ono što se svakako neće promijeniti u naredne 4 godine mog mandata jest inzistiranje na transparentnom radu, ne samo Solidarne već i suradnika s kojima radimo. Štoviše, želimo drugima pokazati i pomoći im u dizanju njihovih kapaciteta za transparentnim izvještavanjem, sustavnim radom na problemima koje smatramo da treba riješiti ili pak u razvoju filantropije u RH. I to ne samo u Zagrebu i velikim gradovima jer smatramo da potencijala za solidarnim djelovanjem postoji u svakom kutku naše države, ali to možemo samo ako nam je transparentno djelovanje beskompromisno. Nekad sam i sebi već naporan koliko stalno pričam o transparentnosti.

Udruga.hr: Bavite se razvojom individualne i korporativne filantropije u Hrvatskoj. Na kojoj je razini svijest hrvatske poslovne zajednice kada je o tome riječ? 

Krize uzrokovane pandemijom koronavirusa i potresima imale su utjecaja na čitavo društvo, ali su nam i pokazale značaj filantropskog djelovanja. Nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa, Zakladi Solidarna donirali su svi: od građana do neprofitnog i korporativnog sektora, kako strani tako i domaći. Imali smo uspješne komunikacije i suradnje i s malim donatorima i s velikim korporacijama, te su se procesi znatno brže odvijali jer je svima glavni motiv bio pomoći ljudima. Kroz Fond 5.5 surađivali smo s preko 600 kompanija iz Hrvatske i 15 zemalja svijeta. Mislim da je svijest i potreba za „vraćanje društvu“ sve vidljivija unutar tvrtki koje rade u RH, pitanje je samo na koji način usmjeravaju svoju energiju. Ovdje moramo razdvojiti razvojnu i kriznu filantropiju. Mislim da su se društvo, pojedinci i tvrtke iskazali u kriznim situacijama poput pandemije ili potresa, ali vidim veliki prostor za zajedničkim suradnjama u razvojnoj filantropiji gdje ćemo moći napraviti veće iskorake za društveni i ekonomski razvoj u „mirnodopsko“ doba. Postoji veliki potencijal u poslovnom sektoru za pomaknuti stvari iz uobičajenog kolosijeka i napraviti veći korak unaprijed, no na tome treba hrabro raditi. Solidarna je tu da im pomogne u tome. 

Udruga.hr: Osim pomoći potresnom području, što biste istaknuli kao najbitnije područje rada Zaklade?

Najbitnije područje rada Zaklade su ljudi. Naša misija je štiti ljudska prava, ukazivati na nepravde, smanjiti nejednakost i nastaviti djelovati kao pouzdan partner akterima civilnog društva, društveno odgovornoj poslovnoj zajednici i donatorima - služeći kao katalizator mobilizacije resursa, promotor solidarnosti i društvene podrške autonomnim inicijativama za zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj i širom Europe. Vjerujem da je vrijednost Solidarne što imamo znanja i kapaciteta raditi na više različitih polja s različitim akterima. Solidarna će ostati organizacija koja je spremna na sustavan način odgovarati na krize, pri tome nudeći svima otvorena vrata za suradnju, ne gubeći viziju i misiju zbog koje smo osnovani- zaštita ljudskih prava i dostojanstva svakog građanina i građanke.

Udruga.hr: Postoje li kakvi planovi Zaklade u vezi posljedica pandemije koronavirusa?

Bili smo aktivni i za vrijeme same pandemije, u suradnji s IKEA-om donirali smo zaštitnu opremu (maske, vizire i sl.) u vrijednosti od 4 milijuna kuna. Širom Hrvatske smo distribuirali opremu i to prvenstveno staračkim domovima, vrtićima i javnim zdravstvenim ustanovama poput općih bolnica ili domova zdravlja, od Iloka do Visa. 

Samo jedna od posljedica pandemije je njen utjecaj na mentalno zdravlje ljudi. Zajedno s Fondom za druge pokrenuli smo „KRIK – kriza i kreativa“, pilot program financijske i stručne podrške projektima zaštite mentalnog zdravlja u zajednici, koji njeguju kreativni ili umjetnički pristup. Nama je mentalno zdravlje ušlo u fokus i prije same pandemije, a s njenim posljedicama ćemo se kao društvo još dugo boriti. Solidarna će svakako biti aktivna i na tom polju. Nama je mentalno zdravlje ušlo u fokus i prije same pandemije jer smo vidjeli koliko je hitan i bitan proaktivan rad na tom polju. S posljedicama pandemije kao društvo još ćemo se dugo boriti. 

Razgovarao: Goran Jungvirth