Modna industrija se nalazi pod pritiskom da uskladi svoje prakse s održivim standardima kako bi umanjila negativne utjecaje na okoliš i društvo. Ovaj izazov dolazi s dva ključna aspekta - s jedne strane, regulative propisuju brendovima obveze u području održivosti, dok s druge strane, globalni trendovi oblikuju različite aspekte industrije, od proizvodnje do potrošnje.

Ovaj dvostruki pristup predstavlja kompleksan izazov za modnu industriju koja se mora prilagoditi kako bi zadovoljila sve zahtjevnije norme i očekivanja potrošača. S obvezama propisanim zakonodavstvom i istodobnim udarom trendova, modna industrija mora pronaći ravnotežu između poštivanja regulativa, održavanja konkurentnosti na tržištu i ispunjavanja sve kompleksnijih zahtjeva svoje globalne publike.

Utjecaj globalnih trendova na modnu industriju

1. Koncept cirkularne ekonomije sve je značajniji u modnom svijetu. Umjesto klasičnog linearnog modela proizvodnje i odbacivanja, moda se sve više okreće sustavima recikliranja, obnavljanja i ponovne upotrebe. Ovaj pristup ne samo da smanjuje otpad već i podržava održivost kroz dugotrajan životni vijek odjeće.
2. Održivi materijali postaju ključna komponenta modne revolucije. Reciklirani poliester, organski pamuk, biljne kože te inovativni materijali poput Tencela i PLA zamjenjuju tradicionalne, često štetne materijale. Fokus na ekološki prihvatljivim tkaninama predstavlja ključnu promjenu u industriji.
3. Transparentnost u lancu opskrbe također postaje imperativ. Potrošači zahtijevaju detaljne informacije o izvorima materijala, proizvodnom procesu i radnim uvjetima. Kroz korištenje tehnologija poput blockchaina, brendovi potvrđuju održive prakse, stvarajući povjerenje kod kupaca.
4. Raste interes za minimalističkim pristupom garderobi, gdje se naglašava kvaliteta nad kvantitetom. Brendovi koji potiču dugotrajnost i odolijevaju brzoj modi postaju sve popularniji među svjesnim potrošačima.
5. Digitalizacija i virtualno isprobavanje igraju ključnu ulogu u transformaciji iskustva kupovine. Tehnologije poput virtualnih proba i 3D modeliranja omogućuju potrošačima da iskuse proizvode online, čime se smanjuje pritisak na proizvodnju i distribuciju.
6. Odgovornost brendova također postaje ključna. Brendovi preuzimaju odgovornost za svoje proizvode kroz produžene garancije, popravke i recikliranje, privlačeći kupce svjesne održivosti.
7. Uz ekološku održivost, modna industrija teži društvenoj održivosti. Inkluzivnost, raznolikost i poštovanje radničkih prava postaju neizostavan dio održivih praksi brendova.

No pravo je pitanje: Kakvi su stvarni stavovi potrošača i kako oni svojim ponašanjem i izborima prate globalne trendove?

Prema nedavnom istraživanju provedenom u siječnju 2024. godine, sudionici GLAMI istraživanja (istraživanje je provedeno na ispitanicima s 9 tržišta: Češka, Slovačka, Grčka, Rumunjska, Hrvatska, Slovenija, Mađarska, Italija i Bugarska) iskazali su značajan interes za održivost. Samo 10% ispitanika navelo je da ne uzimaju u obzir održivost prilikom kupovine. Ova promjena u ponašanju potrošača predstavlja izazove i prilike za prodavače odjeće, naglašavajući potrebu za uključivanjem održivih praksi i ponudom ekološki prihvatljivih modnih opcija. Ali s druge strane rezulatati istraživanja pokazuju da značajan postotak ispitanika (35%) ističe cijenu kao važniju od održivosti. Osim toga, održivost je rangirana kao jedan od najmanje bitnih faktora u iskustvu kupovine - od 15 razmatranih faktora.

Nasuprot održivosti, visoki postotak (72%) pojedinaca koji tvrde da kupuju manje zbog brige za održivost kasnije je spomenuo da bi kupovali više proizvoda da imaju veće financijske resurse. Ovo ukazuje na dublje povezivanje održivosti s financijskim aspektom potrošnje, postavljajući izazove pred industrijom da istovremeno ostvaruje održivost i pristupačnost.

Kada je riječ o percepciji brze mode, veliki udio ispitanika (32%) tvrdi da je izbjegava, no to je uglavnom zbog niske kvalitete proizvoda. 10% ispitanika izbjegava brzu modu zbog brige za okoliš jer im je ona glavni prioritet. S druge strane, 26% kupaca izražava prihvaćanje brze mode pod uvjetom da ostane pristupačna. Ovi rezultati sugeriraju da rastući interes potrošača za održivost može, do određene mjere, biti oblik željnog razmišljanja: racionalni pristup kod donošenja kupovnih odluka je prioritet.

Kakva je svijest Hrvata o održivosti u modnoj industriji?

Kad je riječ o prioritetima pri modnim odabirima, oko 33% ispitanika uzima u obzir održivost prilikom donošenja odluke o kupovini. Približno 23% njih pokušava smanjiti kupovinu kao svoj doprinos održivosti. Međutim, cijena i dalje ostaje ključni faktor za oko 34% ispitanika, dok oko 6% ne smatra održivost bitnom. Ovi podaci otkrivaju da, iako postoji značajan interes za održivim praksama, financijski faktor i dalje snažno utječe na odluke potrošača.

I u Hrvatskoj visoki postotak (74%) ispitanika koji tvrdi da kupuju manje zbog brige za održivost kasnije je spomenuo da bi kupovali više proizvoda da imaju veće financijske resurse. Ovaj rezultat sugerira da, iako postoji izražena svijest o održivosti među hrvatskim potrošačima, financijski ograničeni resursi trenutačno predstavljaju zapreku potrošnji održivih proizvoda. Također, ukazuje na potencijalni porast potrošnje održivih proizvoda ako bi bili dostupniji i pristupačniji širem spektru potrošača s većim financijskim mogućnostima.

Istraživanje provedeno na hrvatskom tržištu otkriva zanimljive detalje o stavovima potrošača prema brzoj modi. Otprilike 21% ispitanika prihvaća brzu modu, ali pod uvjetom da ostane pristupačna. S druge strane, oko 39% ljudi izbjegava brzu modu zbog niske kvalitete proizvoda. Postoji i značajan postotak (13%) koji nije siguran kako percipira brzu modu, dok jednaki postotak ispitanika (13%) izbjegava brzu modu zbog ekološke osviještenosti. Ovi podaci ukazuju na jasnu podijeljenost među ispitanicima, gdje neki ističu cijenu i pristupačnost, dok drugi pokazuju ozbiljne ekološke brige.

Različite perspektive potrošača, od naglaska na cijeni do ozbiljne ekološke osviještenosti, ukazuju na potrebu prilagodbe industrije prema raznolikim preferencijama kako bi se zadovoljile potrebe različitih skupina potrošača. PS/SM