Stranka predsjednika Azerbajdžana Ilhama Alijeva proglasila je pobjedu na parlamentarnim izborima, no oporba te kavkaske zemlje bogate naftom smatra da su izbori bili nedemokratski i izmanipulirani.

Pobjeda će još snažnije učvrstiti vlast Ilhama Alijeva u toj bivšoj sovjetskoj republici, Zapadu važnoj zbog obilnih zaliha nafte i plina i kao tranzitnoj ruti za američke vojne operacije u Afganistanu.

Prema službenim privremenim rezultatima vladajuća stranka Jeni Azerbajdžan (YAP) osvojila je 74 od 125 zastupničkih mjesta. Neovisni kandidati lojalni su vladajućoj stranci, koja u parlamentu može računati i na njihovu podršku.

Siguran sam u pobjedu. Vrlo smo zadovoljni rezultatima. Izbori su bili slobodni i pošteni - rekao je tajnik stranke YAP Ali Ahmedov na konferenciji za novinare održanoj nakon zatvaranja birališta.

No zapadni diplomat koji je nadzirao održavanje izbora za Reuters je kazao kako smatra da je bilo puno prijevara. Rekao je kako je bilo zastrašivanja, "namještaljki" i diskvalifikacija oporbenih kandidata, na što su ranije upozoravali promatrači iz Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), predviđajući da će izbori biti najmanje demokratični u povijesti Azerbajdžana. Promatrači OESS-a će u ponedjeljak iznijeti svoja zapažanja. Izborno povjerenstvo je izvijestilo da je na birališta izašlo 50,1 posto stanovnika zemlje.

Ali Karimli iz Narodne fronte, stranke oporbenog bloka, pozvao je europske vlade neka budu kritičnije, jer - Europa u Azerbajdžanu vidi samo izvor energije, a trebala bi vidjeti da dugoročno gospodarskim interesima prijeti autoritarni režim.

Vođa oporbene stranke Musavat, Isa Gambar rekao je kako su izbori - nalikovali onima koji su se održavali u vrijeme bivšeg sovjetskog sustava. Da interesima zemlje prijeti autoritarni režim misli i neovisni analitičar Zardusht Alizade, koji je kazao da se demokratska situacija neće promijeniti sve dok Azerbajdžanu ne ponestane petrodolara, jer - Zapad ovisi o nafti i plinu i zato žmiri. Europske zemlje snažno računaju na Azerbajdžan kako bi smanjile ovisnost o Rusiji.

Stručnjaci kažu da su vlasti učinile sve kako bi oslabile oporbu, zaplijenile im urede i ograničile pristup financiranju, ali drže da dio krivnje snosi i oporba koja se nije znala povezati s narodom. Zbog naftnog bogatstva Azerbajdžan je doživio zadivljujuć gospodarski procvat zadnjih godina te je znatan dio stanovnika glavnoga grada Bakua zadovoljan životnim standardom.

Smješten u području Kaspijskog jezera uz Iran, Gruziju, Armeniju i Rusiju, 9-milijunski Azerbajdžan je islamska zemlja koja je procvat doživjela nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. BDP-a je rastao prosječno 21 posto od 2003. do 2007., no za 2011. predviđa se rast od 3,8 posto. S obzirom na to da se nalazi na strateškom čvorištu za prijevoz nafte iz Kaspijskog jezera prema Europi uz zaobilaženje Rusije, Azerbajdžan je po dokazanim zalihama nafte 19. u svijetu i 28. po zalihama plina.

Predsjednik Ilham Alijev, koji je 2003. na vlasti zamijenio svojeg oca, ponovno 2008. izabran na drugi petogodišnji mandat. Iduće godine je na referendumu postigao da se ukine odluka o najviše dva uzastopna predsjednička mandata. Prije njega, Gajdar Alijev, bivši član KGB-a i član politbiroa Sovjetskog Saveza vladao je zemljom bez prekida od 1969. do 2003.(Hina)