Europska komisija imenovala je Ogniana Zlateva za voditelja Predstavništva Europske komisije polovicom 2019. godine, upravo pred najizazovnije vrijeme u kojem će se naći Hrvatska zajedno s ostatkom svijeta. No uz pandemiju koronavirusa, Hrvatska je suočena s raširenom korupcijom te sporom obnovom Banije i glavnog grada nakon razornih potresa u 2020. godini. Za časopis Udruga.hr pojasnio je strategiju u vezi odgovora na problem korupcije; kako ojačati vladavinu prava i obraniti medijske slobode te koji su stavovi Europske komisije po tim i drugim aktualnim pitanjima.

Udruga.hr: U Hrvatskoj ste već dvije i pol godine. Što je u tom vremenu bilo za vas najizazovnije?

Okolnosti su se u ovih dvije i pol godine drastično promijenile! Kada sam preuzeo dužnosti voditelja Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, u lipnju 2019. godine, spremali smo se za prvo Hrvatsko Predsjedanje Vijećem Europske unije i tada zaista nitko nije mogao predvidjeti pandemiju bolesti COVID-19,  a još manje njezine razmjere i posljedice koje će ostaviti na zdravlje ljudi, fizičko i mentalno, na društva i gospodarstva, ili recimo na globalne odnose. 

Hrvatska se Vlada brzo snašla u tim novonastalim okolnostima i uvela digitalno vođenje predsjedanja, što je bio prvi takav primjer u povijesti predsjedanja, a u korak s digitalizacijom. Europska unija se u tom trenutku ujedinila i sve svoje resurse stavila na raspolaganju kako bi poduprla razvoj sigurnih i efikasnih  cjepiva protiv bolesti COVID-19 i kako bi ta cjepiva dospjela u sve države članice na vrijeme. 

Međutim, sjetit ćete se što je Predsjednica Ursula von der Leyen stalno ponavljala „nitko nije siguran, dok nismo svi sigurni“. Stoga smo veliki broj cjepiva osigurali i drugim zemljama izvan Europske unije, a najviše zemljama afričkog kontinenta.

Istovremeno, Europska komisija je morala brzo naći rješenje i za gospodarsku krizu izazvanom bolesti COVID-19 i danas imamo instrument „NextGenerationEU“ koji zajedno s europskim višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2021. – 2027. iznosi nešto više od 2 bilijuna eura, najveći europski proračun ikad. Nije riječ o pukim velikim brojkama, već nam je to jedinstvena prilika da iz pandemije izađemo jači, preobrazimo naša gospodarstva, stvorimo prilike i radna mjesta u Europi u kakvoj bismo svi željeli živjeti.

Udruga.hr: Koji su pak, prema vašem mišljenju, najveći izazovi za samu državu Hrvatsku s kojima se suočava i kojima se tek bude susrela? Spomenut ću samo korupciju, neefikasno pravosuđe i javnu upravu, neuspješnu obnova nakon potresa….

Hrvatska nije izolirani slučaj. Dapače, Hrvatska je članica Europske obitelji. Kao i sve države članice, suočena je s nizom izazova i u tome je zapravo i ključna prednost članstva, budući da na rješenju radimo zajedno. Međutim, ne smijemo zaboraviti kako je Hrvatska također jedna od rijetkih država koja se tijekom globalne pandemije suočila s dva razorna potresa. Izazovi dakako postoje, uvijek je bilo tako, ali siguran sam da ćete se složiti da je situacija u kojoj se Hrvatska našla 2020. bila bez presedana.

Neke od tih izazova Europska komisija spominje u svom Izvješću o vladavini prava za  2021. godinu. U tom je izvješću, Europska komisija ustvrdila kako hrvatsko pravosuđe, iako u usporedbi s prethodnim razdobljem postigao napredak u smanjenju broja neriješenih predmeta i poboljšanju elektroničke komunikacije na sudovima, i dalje se suočava s izazovima vezanim za učinkovitost i kvalitetu. 

Stalno proširivanje novih alata za elektroničku komunikaciju u sudovima pridonijelo je postupnom povećanju njihove upotrebe, no nažalost, razina percepcije neovisnosti hrvatskog pravosuđa i dalje je vrlo niska te bilježi silazno kretanje i ono je među najnižima u Europskoj uniji u 2021. godini, i na tome treba naravno poraditi.

Što se korupcije tiče, usvojena je Strategija sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, i ojačan je pravni okvira za sprečavanje sukoba interesa, što posebno ohrabruje. Postoje dakako druga područja, primjerice postupci javne nabave gdje i dalje postoji velik rizik od korupcije i u kojem je, zahvaljujući prijavama zviždača, otkriveno nekoliko slučajeva korupcije. U svakom slučaju, Komisija je u stalnom kontaktu s cijelim nizom dionika u Hrvatskoj kako bi se prikupile relevantne informacije za izradu sljedećeg Izvješća i time pomoglo pri poboljšanju stanja.

Udruga.hr: Postoji li igdje uopće napredak?

Napretka ima, pratimo napore u reformi pravosuđa, međutim očekuje se kako će se Hrvatska snažnije uhvatiti u koštac s provedbom reformi i u ostalim sektorima. U svakom slučaju, Europska komisija svim državama članicama, pa tako i Hrvatskoj na raspolaganju stavlja niz instrumenata, europskih programa i fondova i svoje stručno znanje kako bi uspješno proveli potrebne reforme. Reforme i investicije vezane uz jačanje pravosuđa su predviđene i hrvatskim Planom oporavka i otpornosti. Potporu pružamo i u procesu obnove nakon potresa.

Potporu pružamo i u procesu obnove nakon potresa. Sama obnova je dugotrajan proces, a u tu svrhu, pored Europskog fonda solidarnosti, Hrvatskoj na raspolaganju i drugi europski fondovi te sredstva namijenjena provedbi Nacionalnog plana za oporavak i otpornosti. 

Udruga.hr: Nedavno su objavljeni porazni rezultati demografske slike u Hrvatskoj nakon popisa stanovništva. Kakav je vaš stav o tome?

Nažalost, Europa kao kontinent stari. Gotovo u svim regijama u Europskoj uniji smanjuje se broj djece, tinejdžera i radno sposobnih odraslih osoba, dok broj osoba u dobi od 65 godina i više, brzo raste. Taj se trend nastavlja i naravno, ima važne posljedice za tržište rada, mirovinski sustav i zdravstvenu skrb. Ni Hrvatska nije izuzeta od tih negativnih trendova.

Europska komisija je u lipnju 2020. godine, a pod „palicom“ potpredsjednice Europske komisije Dubravke Šuice zadužena za demografiju i demokraciju, donijela prvo izvješće o utjecaju demografskih promjena. U njemu su predstavljeni uzroci tih dugoročnih promjena i njihove posljedice diljem Europe, a ističe se i povezanost demografskih struktura sa štetnim učinkom i potencijalom za oporavak od krize. Tim izvješćem označili smo početak rada na rješavanju pitanja demografskih promjena i poslužit će za pronalaženje adekvatnog oblika pomoći najpogođenijim regijama i zajednicama. 

Izvješće potvrđuje kako će se idućih desetljeća udio i broj starijih osoba u EU-u povećati. Danas je 20 % stanovništva starije od 65 godina, a predviđa se da će do 2070. godine u toj dobnoj skupini biti 30 % stanovništva. Očekuje se kako će se udio građana starijih od 80 godina više no udvostručiti i da će do 2070. godine dosegnuti 13 %.

Taj demografski trend uvelike utječe na svakodnevni život ljudi i na naša društva. S obzirom na razmjere, brzinu i utjecaj demografskih promjena, bit će potrebno razmotriti nove pristupe i prilagoditi politike ovom razdoblju velikih promjena – od zelene i digitalne tranzicije do novih oblika rada.

Promicanje zdravog života i cjeloživotnog učenja bit će ključno za bogatiji i ispunjeniji život, jednako tako omogućavanje duljeg radnog vijeka i poboljšanje produktivnosti pomoći će nadoknaditi smanjenje udjela radno sposobnog stanovništva. Europska komisije je prepoznala taj problem i pokrenula široku stratešku raspravu o starenju i mogućnostima koje su nam na raspolaganju za predviđanje i odgovor na izazove i prilike koje starenje donosi. 

Udruga.hr: Hrvatska uskoro uvodi euro. Jesu li opravdani strahovi u vezi poskupljenja koja nas očekuju ili pak smatrate da će se dogoditi i neki pozitivni pomaci što se tiče hrvatskog gospodarstva u cjelini?

Nema sumnje kako će uvođenje eura imati pozitivan učinak na hrvatsko gospodarstvo i standard građana općenito. Očekuje se pozitivan učinak na investicije, niže kamatne stope povećat će konkurentnost domaćih poduzeća i pružiti dodatan poticaj investicijama i zapošljavanju. Samim pristupanjem euro području, Hrvatska će postati privlačnija i stranim investitorima. Uvođenjem eura smanjit će se transakcijski troškovi i nestat će valutni rizik za građane, poduzeća i državu, što je izuzetno važno za tako visoko euriziranu zemlju kao što je Hrvatska. Isto tako, Hrvatska će dobiti izravan pristup mehanizmima pomoći koji su rezervirani samo za članice europodručja. 

Na osnovi iskustva drugih zemalja koje su uvodile euro od 2007. godine pa do danas, procjenjuje se kako će učinak rasta cijena biti vrlo blag i jednokratan otprilike  0,2 postotna boda u godini uvođenja eura. Prosječni porast cijena zbog uvođenja eura u tim zemljama procijenjen je na maksimalno 0.3 postotna boda.

U Litvi, koja je zadnja uvela euro 2015 godine, taj je porast bio najmanji i iznosio je samo 0.1 postotni bod.

Razumijem nepovjerenje jednog dijela građana, međutim, smatram kako je to reakcija na promjene i siguran sam kako će jednom kada Hrvatska uvede euro, uvidjeti koristi od nove valute.

Udruga.hr: Stručnjak ste za medije jugoistočne Europe i zapadnog Balkana. Iako se čini da se medijska slika Hrvatske intenzivno razvija, s druge strane medijska i novinarska prava sve se više strmoglavljuju, pogotovo u vezi prakse političara, sudaca i ostalih državnih dužnosnika – da tuže novinare koji o njima pišu. Kakvo rješenje vi zastupate u vezi toga?

Što se stanja u hrvatskim medijima tiče, hrvatski pravni i institucionalni okvir jamči medijsku slobodu i pluralizam. Nažalost, posljednjih godina zabilježen je velik broj tužbi protiv novinara, prijetnji fizičkim napadom i uznemiravanja na internetu, diljem Europske Unije, uključujući i u Hrvatskoj. To naravno može utjecati na uredničke politike medijskih kuća i rad istraživačkih novinara. 

U Europskoj uniji imamo vrlo visoke standarde vladavine prava, ali stanje je daleko od idealnog, i ono što nas zabrinjava je porast strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja (SLAPP). Stoga, pokrenuli smo inicijativu kako bismo zaštitili novinare i borce za ljudska prava u SLAPP tužbama, proveli smo javne konzultacija i planiramo uskoro donijeti Preporuke.

U međuvremenu, u rujnu prošle godine, Europska komisija je predstavila svoju prvu preporuku o povećanju sigurnosti novinara i drugih medijskih djelatnika. Preporuke se odnose na, između ostalim, prosvjede i demonstracije, sigurnost na internetu i jačanje položaja u digitalnom svijetu te novinarke i novinare koji pripadaju manjinskim skupinama. S državama članicama i dionicima raspravljamo o provedbi tih preporuka, prije svega u okviru Europskog foruma za informativne medije.

Provest ćemo evaluacije za sagledavanje ostvarenog napretka te u okviru godišnjeg izvješća o vladavini prava nastaviti analizirati sigurnost novinara u svim državama članicama. Države članice trebale bi 18 mjeseci nakon donošenja preporuke Komisiju izvijestiti o mjerama poduzetima u cilju njezine provedbe.

Nadalje, u siječnju ove godine, započeli smo otvoreno javno savjetovanje o budućem europskom aktu o slobodi medija, ključnoj inicijativi koju je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila u svom govoru o stanju Unije 2021. i čiji je cilj zaštititi pluralizam i neovisnost medija na unutarnjem tržištu Unije. Ovo pitanje traži Europski odgovor, ali je riječ o procesu u kojem svi imamo ulogu.

Udruga.hr: I za kraj, molio bih vaš osvrt na Konferenciju o budućnosti Europe!

Konferencija o budućnosti Europe velika je tema za sebe! U veljači, građani iz cijele Europe sastali su se u Maastrichtu i Dublinu kako bi u kontekstu još dvije rasprave u nizu razgovarali o temama koje su trenutno vrlo značajne na političkom dnevnom redu svih europskih država:  o ulozi Europske unije u svijetu, pogotovo u trenutnom kontekstu napetosti između Ukrajine i Ruske Federacije. Građani, sudionici svih rasprava koje su se do sada održale u sklopu Konferencije o budućnosti Europe, a riječ je o nešto više od 5.500 tisuća događanja koja su se održala diljem Europe, na kojima je sudjelovalo blizu pola milijuna građana, utvrdit će preporuke koje će biti upućene europskim institucijama, između ostalog u vezi s ciljevima i strategijama sigurnosne, obrambene, vanjske i trgovinske politike Europske unije. 

Konferencija je zajednički poduhvat europskih institucija i jedinstvena je paneuropska vježba demokracije, rekao bih nadogradnja naših demokratskih standarda. Tako su i građani Hrvatske imali priliku sudjelovati u nizu takvih rasprava. Predstavili su svoje ideje ministrima, nacionalnim i europskim parlamentarcima, sindikalistima, nevladinim organizacijama, predstavnicima gospodarstva i ključnim dionicima iz cijele Europe te raspravljali s njima.

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, s potpredsjednicom Dubravkom Šuicom, s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Europskim dokumentacijskim centrima i Europa Direct mrežom je također organiziralo 15-tak rasprava u sklopu Konferencije i to diljem Hrvatske, od Rijeke do Slavonskog broda, Zagreba, Splita, Zadra, itd. 

Na tim su raspravama mladi vrlo odvažno predstavljali svoje ideje i prijedloge o nizu europskih politika, od zdravstvene do gospodarske, od socijalne do obrazovne, od slobode medija do demokratskih standarda. Puno se raspravljalo o mogućim rješenjima za zelenu i digitalnu tranziciju, na koji način i kojim tempom bi se te tranzicije trebale odvijati, a da budu pravedne i svima donesu napredak i razvitak. Do ovog ljeta Konferencija će donijeti konačne zaključke i ponuditi smjernice o budućnosti Europe. Zatim je na čelnicima i institucijama Europske unije da, sukladno njihovim obećanjima, uvaže ideje europskih građana za našu zajedničku budućnost.

Moja poruka za kraj ovog razgovora bila bi sljedeća: naše demokratske standarde ne smijemo uzeti zdravo za gotovo, već ih moramo obraniti i unaprijediti upornim radom. Zajedničkim snagama možemo oblikovati Europu u koju želimo živjeti sada i Europu za buduće generacije.

Razgovarao: Goran Jungvirth