Odnos države prema otocima temeljito se promijenio u posljednjih desetak godina te su vidljivi rezultati i pozitivni pomaci na svim područjima, no otoci bi i u idućem desetljeću trebali zadržati status potpomognutih područja, zaključeno je na okruglom stolu "Otoci jučer, danas, sutra" na kojem su u Malinskoj na otoku Krku sudjelovali predstavnici obalno-otočnih županija, gradova i općina.

Država godišnje ulaže više od 1,2 milijarde kuna u izgradnju temeljne infrastrukture, subvencije i potpore, a od početka provedbe Zakona o otocima u posljednjih je 15 godina u otoke uloženo oko 9,4 milijardi kuna, kazao je državni tajnik za otoke i priobalje Josip Borić, izviješteno je iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Posljednji popis stanovništva 2001., po kojem na hrvatskim otocima živi 124.870 stanovnika, ipak pokazuje rast broja stanovnika i to posebno na većim otocima, istaknuo je Borić koji očekuje da će novi popis pokazati nastavak tog trenda.

Ključan problem otočana je povezanost otoka s kopnom i cijena karte, veliki problem je gospodarstvo, odnosno otvaranje novih radnih mjesta, povratak mladih na otoke nakon završenog studija, istaknuli su predstavnici otočnih gradova i općina.

Najveći iskorak u pomorskoj prometnoj povezanosti

Na demografski odljev utječe loša prostorno-planska dokumentacija, pa su se založili za šire ovlasti otočnih zajednica u prostornom planiranju, kao i za bolju dostupnost zdravstvene zaštite na otocima, pogotovo liječnika specijalista i ostalih deficitarnih kadrova kao što su geodeti, prostorni planeri, projektanti.

Svi sudionici složili su se da je najveći iskorak napravljen u pomorskoj prometnoj povezanosti, prvenstveno u izgradnji i obnovi luka, obnovi flote Jadrolinije i Rapske plovidbe te uvođenju šest noćnih linija za najveće otoke, no ipak taj sustav treba i dalje unapređivati.

Državni tajnik Borić iznio je podatak prema kojem trećina putnika i petina vozila već sada putuje po povlaštenim uvjetima na cijelom području Jadrana. (Hina)