Na međunarodnoj konferenciji 'Transparentnošću i otvorenim upravljanjem protiv korupcije' predstavljeni su rezultati istraživanja o percepciji korupcije u Hrvatskoj u 2010-oj. Istraživanje je proveo Hendal na uzorku od tisuću građana, u sklopu projekta "Jačanje međuagencijske suradnje u borbi protiv korupcije – Kampanja za podizanje svijesti", financiranog od EU IPA 2007 programa za Hrvatsku.

Usporedba s rezultatima iz 2007. godine koje je prema istim parametrima proveo Gallup, pokazuje da je došlo do povećanja percepcije korupcije kod dužnosnika i političara koji toleriraju organizirani kriminal u zamjenu za novčanu vrijednost ili protuuslugu. Isti trend prisutan je i kada je riječ o dobivanju radnog mjesta u zamjenu za mito, o dužnosnicima koji će riješiti neki problem samo uz mito, o ulozi kumova u politici i obiteljskih veza koje igraju važnu ulogu prilikom zapošljavanja.

Svi drugi elementi poput plaćanja doktoru, potkupljivanja policajaca, dužnosnika koji rješavaju probleme samo uz mito, također pokazuju trend povećane percepcije korupcije. Međutim, ovi elementi pokazuju najveći porast apsolutne vrijednosti u usporedbi s 2007. godinom: službenici koji rješavaju probleme samo uz mito (povecanje od 15%), dobivanje radnog mjesta u zamjenu za mito (povecanje od 15%), uloga kumova u politici (do 13%), uloga obiteljskih veza u zapošljavanju (do 12%) i dužnosnici i politicari koji toleriraju organizirani kriminal u zamjenu za novčanu vrijednost ili protuuslugu (do 11%).

Područja politike i zapošljavanja bilježe najveće povećanje u percepciji korumpiranosti. Ova promjena u percepciji javnosti može se tumačiti kao posljedica brojnih afera iz prethodnih godina i pitanja koja su se gotovo svakodnevno postavljala kroz medije, većinom u vezi s tim područjima.

Oblici korupcije ostali isti

Tri najistaknutija oblika korupcije koji se percipiraju kao neprihvatljivi ostali su nepromijenjeni u odnosu na 2007. godinu – to su dužnosnici i političari koji toleriraju organizirani kriminal u zamjenu za novčanu vrijednost ili protuuslugu, dobivanje radnog mjesta u zamjenu za mito i dužnosnici koji rješavaju neki problem samo uz mito. Međutim, vidljiv je opadajuci trend u slučaju drugih elemenata, uglavnom za davanje novčanih poklona (pad od 19%), dužnosnika i zaposlenika javnih službi koji primaju poklone (pad od 15%), davanje novca doktoru i podmićivanje policajaca (pad od 13% ). U smislu apsolutnih vrijednosti, doktori u bolnicama konstantno su među tri najkorumpiranija javna zanimanja iz perspektive hrvatskih građana.

Građani sve više vjeruju u mogućnost iskorjenjivanja korupcije

Važan pomak vidi se u odgovoru na pitanje što se može učiniti da se spriječi korupcija, pa tako većina građana drži da se protiv korupcije potrebno boriti strožim zakonima i presudama te strožim kontrolama, ali i edukacijom u vidu odgoja i obrazovanja, pozitivnih primjera i transparentnošću. U odnosu na 2007. godinu značajan je i porast građana koji vjeruju da se u borbi protiv korupcije ipak može nešto učiniti.

Pri usporedbi rezultata iz 2010. godine u odnosu na demografske karakteristike ispitanika, razvidno je da mlađe dobne skupine (18-24 i 25-34 godine starosti) pokazuju manji stupanj tolerancije prema korupciji – ispitanici iz tih skupina tvrde kako korupcija postoji u većini navedenih elemenata u znatno većoj mjeri nego što to tvrde oni iz starijih dobnih skupina (55+).

Razina obrazovanja i zaposlenje također su dobri pokazatelji svjesnosti o korupciji i osjetljivosti – ispitanici s višim obrazovanjem (završena srednja škola ili fakultet) i oni sa stalnim zaposlenjem pokazuju veću svjesnost i osjetljivost (netoleranciju) prema određenim tipovima korupcije. (PS/MJ)