Novi list donosi priču čitatelja koji im se požalio kako svakog dana on i supruga javnim prijevozom putuju na posao iz Gorskog kotara u Rijeku te mjesečne troškove putovanja plaćaju više od 3.500 kuna, dok s njima putuje i desetak policajaca koji kartu NE plaćaju.

Dotični policajci kondukteru samo pokažu službene iskaznice ili ukoliko su u uniformi, utoliko im ne pokažu ništa i voze se besplatno. Čitatelj koji radi u privatnom sektoru i njegova supruga koja radi u javnom sektoru mjesečno na plaći dobiju i za putne troškove, što uredno i potroše na iste. Takav nije slučaj s policajcima, koji se voze na službenu značku i pritom zarađuju.

Isti dnevnik donosi priču još jednog korisnika javnog prijevoza koji je bio svjedok kada su na posao putovali policajac i njegov otac radnik. Pritom je kondukter ocu naplatio kartu, dok je pored policajca samo prošao. Radnik je komentirao kako i policajcu treba naplatiti kartu, na što se kondukter samo nasmijao i savjetovao mu ''da se ne pravi blesav'' te policajcu komentirao ''vidiš li ti ovog pametnjakovića?'', saznaje Novi list.

Država godišnje izdvoji 1,4 milijarde kuna za trošak prometa za zaposlene u državnim i javnim službama, no javna je tajna da dio toga završi u džepu onih koji primaju plaću. Naime, prijava izvan mjesta rada i prebivališta kako bi se dobila veća naknada za prijevoz, postala je praksa. Isto je i sa švercanjem, odnsno vožnom ''na značku'' umjesto ''na kartu''. (SJ)

Izvor: Novi list, izdanje 4.2.2011.
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL