Dana 1.1.2022. srednja dob stanovništva EU-a dosegnula je 44,4 godine, 0,3 godine više nego 2021. Porasla je za 2,5 godine (u prosjeku za 0,25 godina godišnje) s 41,9 godina u 2012. To znači da je polovica Stanovništvo EU bilo je starije od 44,4 godine, dok je druga polovica bila mlađa.

U zemljama EU-a srednja dob kretala se od 38,3 godine na Cipru, 38,8 u Irskoj i 39,7 u Luksemburgu do 48,0 godina u Italiji, 46,8 u Portugalu i 46,1 u Grčkoj. Ukupno je 18 zemalja EU-a bilo ispod prosječne dobi u EU-u.

Ova informacija dolazi iz podataka koje je danas objavio Eurostat. Članak predstavlja niz nalaza iz detaljnijeg članka Statistics Explained.

Između 2012. i 2022. ovaj je pokazatelj porastao u svim članicama EU osim u Švedskoj, gdje se smanjio (s 40,8 godina 2012. na 40,7 godina 2022.). Na Malti nije bilo promjene u srednjoj dobi između 2012. i 2022. i ostala je na 40,4 godine. U pet zemalja EU-a prosječna dob stanovništva porasla je za 4 ili više godina. Srednja dob u Portugalu najviše je porasla među zemljama EU-a (+4,7 godina), a slijede Španjolska (+4,3), Grčka i Slovačka (obje +4,1) te Italija (+4,0).

Između 2021. i 2022. srednja dob porasla je u 24 zemlje EU-a, dok se smanjila u Njemačkoj (-0,1 godina), a ostala je ista u Austriji i Nizozemskoj. Najveće povećanje srednje dobi između 2021. i 2022. primijećeno je u Grčkoj (+0,6 godina) i Češkoj (+0,5).

Omjer ovisnosti u starijoj dobi porastao je na 33% 2022.

Uz sve veću srednju dob, omjer ovisnosti o starijoj dobi u EU-u, definiran kao omjer broja starijih osoba (u dobi od 65 godina i više) u usporedbi s brojem osoba u radnoj dobi (15-64 godine), također porasla u 2022.

Omjer ovisnosti u starijoj dobi u EU-u iznosio je 33 % 2022., 0,5 postotnih bodova (pp) više nego 2021., što ukazuje na uzlazni trend. Od 2012. godine (27,1%) ovaj je pokazatelj porastao za 5,9 postotnih bodova.

Taj je pokazatelj varirao među članicama EU-a, ali je u svim ostao iznad 20%. Najviši omjeri zabilježeni su u Italiji (37,5%), Finskoj (37,4%) i Portugalu (37,2%), a najniži u Luksemburgu (21,3%), Irskoj (23,1%) i Cipru (24,5%).

U usporedbi s desetljećem prije, najveći porast omjera bio je u Finskoj (+9,7pp), Poljskoj (+9,6pp) i Češkoj (+9,2pp), a najmanji u Luksemburgu (+1,0pp), Austriji (+3,1pp) ) i Njemačka (+3,3 boda).

(ps/sm)