Porez na nekretnine morat će plaćati i država na svoju imobiliziranu imovinu, pa će to nakon 1. travnja biti dužna učiniti i pojedina ministarstva čija imovina neće biti u funkciji, iako ministri iznos poreza nisu ukalkulirali u svoje proračune za iduću godinu, upozorio je ministar financija Slavko Linić. 

Porez na nekretnine zamijenit će komunalnu naknadu i porez na vikendice, a za imovinu koja se koristi nitko neće biti više opterećen od iznosa komunalne naknade, rekao je Linić na predavanju o perspektivama hrvatske gospodarske i financijske politike u svjetlu pristupa EU-u, koje je održao za članove Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, Vanjskotrgovinskog centra Austrije i Švicarsko-hrvatske poslovne udruge.  

Za neiskorištene nekretnine veći porez

S druge strane, na nekretnine građana, poduzetnika, države i jedinica lokalne samouprave koje nisu korištene plaćat će se puni iznos poreza na vrijednost nekretnine. Vlasnicima tih nekretnina poručujemo - oslobodite se nekretnina s kojima ne znate što bi radili, inače će vas one dodatno opteretiti, istaknuo je Linić. Uostalom, do problema velike insolventnosti po osnovi kreditnih zaduženja došlo je zato što su poduzetnici ulagali novce u nekretnine, umjesto u tehnologiju, opremu ili kadrove, dodao je.

Ministar financija napomenuo je da znanstvenici u Europi, za razliku od hrvatskih, u raspravama o rasterećenju cijene rada najviše govore o porezu na nekretnine. Neke zemlje imaju zastarjele procjene vrijednosti nekretnina, jer su napravljene prije pet godina, a kod nas o takvim procjenama dosad "nije bilo ni primisli", kaže Linić. Najavio je da će se o prijedlogu zakona o porezu na nekretnine raspravljati četiri mjeseca, tako da će svi zainteresirani imati priliku za komentare i prijedloge, a nakon toga će i Hrvatska, po prvi puta, ići u procjenu vrijednosti nekretnina.

Rast BDP-a od 1,8%

U vezi Vladine projekcije da će BDP iduće godine rasti 1,8 posto, što mnogi ocjenjuju nedostižnim, Linić ističe kako Vlada to "mora postići". Apsurdno je govoriti o štednji bez gospodarskog rasta, rekao je naglasivši da osim državnih investicija Vlada planira znatnije privući i privatni kapital. 

Zahtjeve za prolongiranjem ulaganja u zračne luke i ostalo nećemo prihvatiti, očekujemo odgovorno ponašanje privatnih investitora, te nastavljamo s konsolidacijom tvrtki koje imaju problema s insolventnošću, pri čemu će se najveće konsolidacije provesti u građevini.

Vrlo brzo će se znati što će biti s Konstruktorom i Dalekovodom, riješili smo problem dijela Diokija, borimo se i za nastavak poslovanja drugog dijela, i želimo riješiti problem kutinske Petrokemije, a u svemu tome trebamo privatni kapital koji će Vlada nastojati privući svim potrebnim poticajima. 

 Također je najavio da će Vlada do kraja godine riješiti dobar dio problema u vezi administrativnih prepreka na području zemljišnih knjiga, građevinskih dozvola i prostornih planova. Našli smo modele i rješenja za efikasnije i brže uvođenje reda u zemljišne knjige i usklađivanje s katastrom. Ministarstvo graditeljstva pripremilo je niz mjera vezanih za brzinu donošenja i primjenu prostornih planova, oko čega možemo očekivati značajne promjene već u idućem tromjesečju, rekao je Linić.

Ako ubrzamo procedure u vezi prostornih planova i zemljišnih knjiga, te efikasno realiziramo investicije, planirani rast od 1,8 posto nije nedostižan. Vlada je optimistična jer smatra da Hrvatska ima dovoljno sposobne poduzetnike i ljude, te da može kontrolirati proračunsku potrošnju, zaključio je Linić. (Hina/HT)