Zbog iznimnih okolnosti uzrokovanih epidemijom Covid-19, Ministarstvo pravosuđa i uprave RH razmatralo je postupanje javnih bilježnika nakon prestanka važenja interventnih mjera u ovrsi. Budući je javnim bilježnicima do 18. listopada propisano da ne donose rješenja o ovrsi i ne šalju ih strankama, bilo je opravdano razmotriti način postupanja sa zaprimljenim prijedlozima, a  sukladno iznimnim okolnostima i Ovršnom zakonu. Temeljem dostavljene odluke Ministarstvo pravosuđa predlaže postupanje u tri faze.

Ministarstvo pravosuđa i uprave RH je temeljem ranije najavljenih mjera, Hrvatskoj javnobilježničkoj komori dostavilo prijedlog postupanja u ovršnim predmetima nakon 18 listopada. Komora je svim svojim članovima, točnije na oko 320 javnobilježnička ureda diljem Hrvatske, dostavila prijedlog Ministarstva o donošenju i otpremanju rješenja o ovrsi u predmetima u kojima je uslijed posljedica epidemije COVIDA-19 propisan zastoj ovršnih postupaka do 18. listopada 2020. kako bi javni bilježnici postupali uvažavajući stav i intenciju Ministarstva, sukladno propisima i iznimnim okolnostima.

Ministarstvo predlaže dostavljanje ovršnih predmeta u tri faze,  prema sljedećim rokovima:

1. 19. Iistopada - dostavljaju se rješenja donesena po prijedlozima koji su zaprimljeni zaključno s 30. lipnja 2020.
2. 20. studenog - dostavljaju se rješenja donesena po prijedlozima koji su zaprimljeni zaključno s 31. kolovoza 2020.
3. 20. siječnja - dostavljaju se rješenja donesena po prijedlozima koji su zaprimljeni zaključno s 18. listopada 2020.

Potrebno je naglasiti da javni bilježnici temeljem vjerodostojne isprave nikada ne provode samu ovrhu, iako se to često krivo percipira u javnosti. Oni rješenjem najprije nalažu plaćanje i tek ako se dug ne plati u roku od 8 dana od dana primitka rješenja, određuju ovrhu. Kada dužnik zaprimi rješenje javnog bilježnika, ima dva načina da spriječi ovrhu po tom rješenju: da plati dug ili da podnese prigovor u roku od 8 dana od dana primitka rješenja. Uloži li dužnik prigovor javni bilježnik mora spis dostaviti sudu koji odlučuje o prigovoru. Ako prigovor ne bude podnesen, rješenje postaje pravomoćno i ovršno, a Vjerovnik može na temelju ovršnog rješenja provesti ovrhu na tri načina:

1. sa računa dužnika (što provodi FINA)
2. od isplatitelja stalnih novčanih primanja (najčešće je to poslodavac)
3. na drugim predmetima ovrhe (putem nadležnog suda).

Najčešći oblik ovrhe je putem FINA-e i stoga je potrebno informirati građane da u slučaju ovrhe otvore zaštićeni račun. Taj račun se vodi bez naknade banci i na njemu ostaje dio primanja zaštićen od ovrhe, takozvani egzistencijalni minimum.

Javni bilježnici su zbog iznimnih okolnosti, sukladno uputama Ministarstva pravosuđa,  od ožujka 2020. godine  zaustavili otpremanje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave strankama. To je bila jedna od mjera usuglašena između Ministarstva pravosuđa RH i Hrvatske javnobilježničke komore kako bi se amortizirale ekonomske posljedice uzrokovane epidemijom. Osim toga je zbog ograničenja kretanja i samoizolacije, odnosno karantene brojnih građana, postala dvojbena mogućnost dostave rješenja putem pošte na propisani način. Hrvatski sabor je tada donio Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti koji je stupio na snagu 1. svibnja 2020. g. Temeljem navedenog Zakona zastalo se sa postupanjem u svim ovršnim predmetima, pa tako i u ovršnim predmetima na temelju vjerodostojne isprave za koje vjerovnici podnose prijedloge javnim bilježnicima.

Javni bilježnici su u razdoblju dok je trajao zastoj morali zaprimati prijedloge za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, ali nisu donosili niti otpremali rješenja strankama. Zaprimljeno je oko 170.000 prijedloga za donošenje rješenja o ovrsi.

Najveći dio tih prijedloga odnosi se na dugovanja građana za utrošak vode, plina, električne energije te telefonske usluge, ali je znatan broj prijedloga koje podnose pravne osobe protiv pravnih osoba, odnosno poduzeća kojima druga poduzeća nisu platila isporučenu robu ili izvršene usluge.

U najvećem broju predmeta javnih bilježnika koji se odnose na građane, s obzirom na visinu duga, trošak javnog bilježnika iznosi 60,00 kn uvećan za PDV i trošak poštarine, a ako rješenje postane pravomoćno i ovršno, potvrda javnog bilježnika predstavlja dodatni trošak od 30,00 kn uvećano za iznos PDV-a. Ovisno o visini duga trošak se povećava, ali za sva dugovanja do 3.000,00 kn trošak javnog bilježnika iznosi 80,00 kuna s opisanim troškom poštarine i PDV.

Hrvatska javnobilježnička komora već dulje vrijeme predlaže uvođenje informacijske tehnologije u ovršnim postupcima kao i druge promjene u sustavu ovrhe (dostava, tretman PDV-a u troškovima ovrhe….) sve po uzoru na dokazanu praksu unutar zemalja članica EU. Tako bi postupak ovrhe postao brži, transparentniji i i ekonomičniji i u interesu i dužnika i vjerovnika.

Stoga Komora podupire nastojanja Ministarstva u odgovarajućim zakonskim izmjenama. PS/SŠ