Tijekom posjeta Hrvatskoj od 14. do 16. lipnja 2021., gđa Anna Bjerde, potpredsjednica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju, održala je niz sastanaka na visokoj razini kako bi porazgovarala o razvojnim prioritetima Hrvatske, mjerama za prevladavanje gospodarske i zdravstvene krize koju je izazvala pandemija bolesti COVID -19 te planovima za potporu zelenom, otpornom i uključivom oporavku.

Vladi Republike Hrvatske mora se odati priznanje za to kako se nosila s trostrukim šokom koji je pogodio zemlju: zdravstvenom i gospodarskom krizom koju je izazvala pandemija bolesti COVID-19 te golemom infrastrukturnom i društvenom štetom koju nanijeli potresi iz ožujka i prosinca 2020., istaknula je gđa Bjerde. Priznanje se mora odati i hrvatskim građanima koji su se nakon potresa okupili kako bi jedan drugome pružili pomoć i dokazali svoju izdržljivost  i odgovorilii na sve izazove u vremenima krize.

Gđa Bjerde susrela se s predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem, predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem, potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem, drugim ključnim predstavnicima Vlade Republike Hrvatske te guvernerom Hrvatske narodne Banke Borisom Vujčićem.

Gđa Bjerde sastanke je iskoristila i kao priliku da partnere iz Vlade upozna s ključnim dužnosnicima Banke, među kojima su bili gđa Gallina Andronova Vincelette, koja dužnost regionalne direktorice za zemlje Europske unije (EU-a) obnaša od svibnja 2020., i g. Jehan Arulpragasam, koji će uskoro preuzeti dužnost direktora za Hrvatsku i Sloveniju.

Kriza izazvana pandemijom bolesti COVID-19 u Hrvatskoj je dovela do naglog pada gospodarske aktivnosti i duboko se odrazila na zdravstvo, radna mjesta i sredstva za život. K tome, štete i gubici nastali uslijed dvaju razornih potresa u ožujku i prosincu 2020. procjenjuju se na 16 milijardi eura, što ukupno gledano čini od 30 posto hrvatskoga BDP-a.

Na sastancima se razgovaralo o napretku ostvarenom u vezi s ključnim dijelovima paketa mjera donesenih kao dogovor na pandemiju bolesti COVID-19 i dva razorna potresa. Program za odgovor na krizu i podršku oporavku Hrvatske i Projekt obnove nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva – koji zajedno vrijede 500 milijuna USD – u svrhu ublažavanja posljedica gospodarskog šoka, promicanja oporavka, pomoći u obnovi nakon potresa i jačanja domaćih sustava u smislu pripravnosti javnog zdravstva za buduće pandemija. Nedavno odobreni zajam u iznosu od 200 milijuna eura za Projekt pomoći poduzećima u osiguravanju likvidnosti u Hrvatskoj (HEAL Croatia) pridonijet će očuvanju radnih mjesta i osiguranju sredstava za život kućanstava time što će izravno poduprijeti otprilike 150 poduzeća koja zapošljavaju oko 25 000 osoba. U proteklih 18 mjeseci Banka je izradila i dvije brze procjene štete i potreba nakon obaju potresa kako bi pomogla u kvantificiranju njihovih posljedica i pristupu sredstvima iz Fonda solidarnosti EU-a.

Među važnim temama ovotjednih razgovora našao se i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) koji je nedavno donijela Vlada i koji sadrži smion šestogodišnji program zamišljen radi popunjavanja reformskih i investicijskih praznina.

Brza i učinkovita provedba NPOO-a omogućila bi Hrvatskoj da ubrza konvergenciju s EU-om, postavi čvršće temelje za dugoročni rasta i stvori otpornije, zelenije i ravnopravnije društvo, izjavila je gđa Bjerde. Svjetska banka posvećena je nastavku potpore Hrvatskoj u ostvarivanju tih ciljeva.

Riječ je o prvom posjetu Anne Bjerde Hrvatskoj. Gđa Bjerde, inače državljanka Švedske, imenovana je novom potpredsjednicom Svjetska banke za Europu i središnju Aziju 1. svibnja 2020. Na toj dužnosti rukovodi strateškim, analitičkim, operativnim i stručno-savjetodavnim radom Svjetske banke na prostoru regije.

Svjetska banka surađuje s Republikom Hrvatskom više od 27 godina. U tom razdoblju Banka je podržala više od 50 projekata u vrijednosti od gotovo 5 milijardi USD, izradila brojne studije i pružila tehničku pomoć u jačanju institucija i izradi politika i strategija. Trenutačni program Banke usmjeren je na ublažavanje gospodarskih i društvenih posljedica bolesti COVID-19, obnovu nakon potresa, promet, pravosuđe, inovacije, poslovno okruženje, zemljišnoknjižni sustav, znanost i tehnologiju te gospodarski razvoj Panonske Hrvatske. PS/SM