Udruga za zaštitu i promicanje prava ireligioznih osoba Protagora smatra vjersko izjašnjavanje u popisu stanovništva neprihvatljivim i zalaže se za njegovo uklanjanje, a sve one koji ne prakticiraju religiju i ne dijele stajališta vjerskih zajednica poziva da se ne izjasne kao vjernici samo zbog tradicionalnih razloga ili pritiska okoline.

Predsjednica udruge Vesna Mihoković Puhovski ocijenila je na konferenciji za novinare kako je popis stanovništva samo jedan primjer kako državne i javne službe kontinuirano na svim razinama krše ustavnu odredbi o Hrvatskoj kao sekularnoj državi.

Članovi udruge upozoravaju kako je neprihvatljiv i netočan oblik pitanja u popisnici jer se ljude se pita o vjeri umjesto o religiji. Vjera i religija, pojašnjava Marijana Bijelić, nisu isto. Vjera je osobno intimno pitanje koje ne podliježe uvijek jednostavnoj kategorizaciji kakva je na popisu ponuđena i ne bi trebala zanimati državu jer je stvar intimne, a ne društvene prirode.

Problematično je i to što je u upitniku poimence ponuđen samo odgovor katoličke vjeroispovijesti, što drže sugestivnim i diskriminirajućim. Bijelić kaže kako za objektivne rezultate trebaju biti ponuđeni svi mogući odgovori abecednim redom ili ne treba biti ponuđen niti jedan a ispitivač mora upisati upravo ono što mu ispitanik kaže.

Pitanje religije postavlja se i za malu djecu

U Protagori upozoravaju na važnost terminologije koja se koristi budući da korištenje krive može dovesti do nezadovoljavajućih rezultata. Pitaju čini li to državna administracija iz zablude i neznanja ili je to, kako kaže predsjednica udruge, sročeno s namjerom da se prikaže kako u Hrvatskoj nema nereligioznih ljudi.

Voditelj Protagore u Zagrebu Kemal Kremić kaže da takav način popisa samo umnogostručuje ionako prenapuhan broj pripadnika religijskim zajednicama, poglavito katoličke, te joj time daje nerealnu društvenu težinu i mogućnost utjecaja kroz svjetovnu vlast.

Neprihvatljivim smatraju i to što se pitanje o religijskoj pripadnosti postavlja i za malu djecu koja ne mogu razumjeti što je religija. Na ta pitanja redovito odgovaraju roditelji koji djeci pripisuju vlastitu religiju. Roditelj ima pravo odgajati dijete u skladu s vlastitim uvjerenjima dok poštuje osobni integritet djeteta, međutim zrelu i odgovornu odluku o vlastitoj religijskoj pripadnosti može donijeti tek zrela odrasla osoba samostalno - ističe Bijelić.

Uz to, problematičnim smatraju i to što popisivanje nije tajno te što u ime neke osobe mogu odgovarati članovi obitelji. (Hina/SJ)