OPTUŽNO VIJEĆE Županijskog suda u Splitu potvrdilo je danas optužnicu Županijskog državnog odvjetništva protiv dva sada bivša zaposlenika Zagrebačke banke, kao i same Zagrebačke banke, jer su namjerno uništili svog klijenta. Obrana je tražila odbacivanje kaznenog postupka, dok Optužno vijeće za to nije našlo ni jedan valjani razlog.

Podsjetimo, krajem prošle godine Državno odvjetništvo u Splitu podignulo je optužnicu protiv zaposlenika Zagrebačke banke Dijane Ćosić i Damira Brkića te same Zagrebačke banke jer su namjerno oštetili splitsku tvrtku NITOR, i to tako što su je izmjenama ugovora o kreditiranju doveli do financijske nužde i u konačnici stečaja. 

Prvi slučaj u kojem je banka okrivljenik

Potvrdom optužnice ovaj slučaj Zagrebačke banke postao je prvi slučaj u kojem se kao okrivljenik pojavljuje hrvatska banka. DORH u optužnici ističe da je banka zbog neosnovanog nametanja povećanja kamata na kredite i uvjeta vraćanja duga te neprimjereno velikih kolaterala namjerno htjela uništiti jednu tvrtku. 

Naime, Zagrebačka banka htjela se domoći vrijedne nekretnine, odnosno prouzrokovati stečaj tvrtke i potom prodati njezinu nekretninu. Ukupna materijalna šteta, procjenjuje DORH, u ovom slučaju iznosi oko 6.1 milijun eura.

"Ovo je rijedak, ako ne i jedinstven gospodarski kazneni predmet, u kojemu čak pet stalnih sudskih vještaka za financije, knjigovodstvo i revizije banaka još u fazi istrage u bitnom zaključuju kako je banka namjerno uništila svog klijenta čitavim nizom nesavjesnih i nepropisnih postupaka okrivljenika kao članova srednjeg managementa te banke i time ne samo drastično oštetila klijenta i uništila ga financijski nego i pribavila sebi neosnovanu korist", stajalo je optužnici DORH-a.

Ključna vještačenja

Upravo te vještake spomenulo je danas i Optužno vijeće Županijskog suda u Splitu potvrdivši da se DORH dobro pripremio za ovaj slučaj. Optužno vijeće kaže da iz dokazne dokumentacije, a prvenstveno iz nalaza i mišljenja vještaka, koji su provedeni po nalogu Općinskog državnog odvjetništva i Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, proizlazi osnovana sumnja da su okrivljenici počinili kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti. 

"Postojanje osnovane sumnje u svezi počinjenja predmetnog kaznenog djela dovoljno je za osnovanost predmetne optužnice, a na raspravi pred sudom provođenjem svih potrebnih dokaza i njihovom ocjenom te uzimajući u obzir sve okolnosti predmetnog postupanja utvrdit će se da li su okrivljenici inkriminiranim postupanjem ostvarili objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela za koje se terete", stoji u odluci Optužnog vijeća Županijskog suda u Splitu.  

Bilo je to moderno ropstvo

"Bilo je to moderno ropstvo", rekao nam je bračni par Nikola Jogunica i Iskra Peranić Jogunica, vlasnici tvrtke NITOR,  još prošle godine objašnjavajući sve što im je radila Zagrebačka banka, od nametanih promjena ugovora o kreditu od 2008. do 2017. godine pa do prijetnji smrću i lažnih kaznenih prijava. 

Podsjetimo da se ni u ovom slučaju nije iskazala Hrvatska narodna banka (HNB), koju vodi guverner Boris Vujčić, o čemu smo također detaljno pisali. Naime, u dokumentu Zagrebačke banke "Opća kreditna politika", u kojem se razmatraju etičke vrijednosti banke, navedeno je da banka može iskoristiti slabo znanje klijenta ili situaciju za stjecanje dobiti lihvarenjem ako je transakcija odobrena na višim razinama odlučivanja. 

Bračni par Jogunica, ekonomist Nikola i arhitektica Iskra, od osamdesetih su bili u poslovima izgradnje u Splitu. Tako su 2008. godine došli do projekta izgradnje zgrade "Lipi običaji" na Sućidru, koji je trebala financirati Zagrebačka banka, dok je posrednik bila tvrtka Global kapital.    

Tvrtka NITOR do tada je dobro poslovala, ostvarila je oko 170 milijuna prihoda, bila je solventna i uredno poslovala s nizom banaka. Sve do trenutka kad su se njezini vlasnici odlučili na kreditni odnos sa Zagrebačkom bankom.

Naime, prvotno je tvrtki NITOR odobren kredit u ukupnom iznosu od milijun i 750 tisuća eura, odnosno 150 tisuća eura više od onoga što je tvrtka tražila za početak projekta. Tada je obitelj Jogunica založila svoj stan u Splitu i kuću u Novalji, na koje je banka upisala hipoteku. No vrlo brzo nakon prekida suradnje tvrtke NITOR i Global kapitala počinju i problemi s kreditom, odnosno Zagrebačkom bankom.

Naime, prvotni kredit je bio za početak projekta, a problemi su nastali kod odobravanja drugog kredita od 3 milijuna i 450 tisuća eura za izgradnju same zgrade, no već tada je bilo jasno da su odredbe o rokovima korištenja i vraćanja kredita bile tako kratke da ih realno nije bilo moguće izvršiti. 

Nepovoljne odredbe kredita dovele do kraha i stečaja tvrtke

Tada kreću i izmjene osnovnih uvjeta kreditiranja, da bi u listopadu 2009. morali potpisati izmijenjeni ugovor uz dodatna jamstva Iskre Peranić Jogunice, koja je morala prodati svoj stan, a tada je uvedeno i tzv. alikvotno financiranje, o kojemu ranije nikad nije bilo govora. To je značilo da bi tvrtka morala unaprijed prodati neizgrađene stanove ili dati novčana sredstava u toj visini. 

Zaba je tada uvjetovala potpis novog ugovora izdavanjem garancije za komunalni doprinos, bez kojeg projekt nije mogao biti nastavljen. Obitelji Jogunica već je tada bilo jasno da ulazi u krug iz kojeg će se teško izvući, no nije mogla tražiti novu banku jer je svoje kompletno financijsko poslovanje prebacila na Zabu i dala vrlo velika osiguranja, odnosno založila svu svoju imovinu. 

Obitelj Jogunica tvrdila je da bi ih Zaba vjerojatno ovršila i nikad ne bi završili projekt izgradnje da su tražili novu banku, a to isto tvrdi i DORH u optužnici protiv banke. Odnosno splitska tvrtka bila je primorana raditi sa Zagrebačkom bankom.  

DORH: Doveli su tvrtku u stanje potpune zavisnosti od Zabe

"Da je NITOR bio u stanju nužde kada je potpisivao nepovoljnije kreditne uvjete nije sporno niti jednom vještaku koji su razmatrali ovu problematiku i koji su opisali na koji način su okrivljenici doveli NITOR u stanje potpune zavisnosti od ZABA-e jer bi sve drugo značilo propast projekta koji je NITOR želio izgraditi i za koje je nadzorno društvo ZANE dalo pozitivna izvješća", stoji u optužnici DORH-a. 

Sam projekt na kraju je završen, no promijenjene kamate i niz drugih nepovoljnih odredbi kredita doveli su do stečaja i kraha te splitske tvrtke. Okrivljenici se u ovom slučaju, naglašava DORH, nisu branili neubrojivošću, već tvrdnjom kako nisu krivi jer tim radnjama nisu ostvarili obilježja nikakvog kaznenog djela te su u svemu postupali zakonito i po pravilima bankarske struke.

"Najbolje o svemu govore i iskazi svjedoka Milivoja Goldštajna i Franje Lukovića koji su u to vrijeme, ali i dugi niz godina bili vrhunski članovi uprave tj. manageri u ZABA-i i baš nikada se nisu susreli sa situacijom da je ugovoreni kreditni model investicijskog kreditiranja građevinskog poduzetnika kasnijim izmjenama ugovora pretvoren u alikvotni način financiranja u kojemu se ustvari i ne financira gradnja konkretnog građevinskog projekta", stoji u optužnici DORH-a, u kojoj se naglašava da ti članovi Zagrebačke banke nikad nisu ni čuli za takav model financiranja.

NITOR je bio prisiljen pristajati na sve lošije uvjete banke

U dokaznom postupku zatraženo je izvješće šest vještaka, a svi se slažu da je banka namjerno uništila svog klijenta, kao i da je nestručnim i štetnim odredbama ugovora opterećivala projekt i nanosila štetu i projektu i investitoru, odnosno tvrtki NITOR.

"Tvrtka NITOR u konkretnim okolnostima nije bila u mogućnosti pronaći alternativni izvor financiranja pa je prihvaćanje sve lošijih uvjeta kreditiranja rezultat krajnje nužde da je ZABA svojim pristupom zapravo uništila društvo NITOR", stoji u nalazu jednog od vještaka za računovodstvo, financije, poreze i procjene vrijednosti, kojeg je angažirao splitski DORH. 

Prema optužnici, za prvog i drugog okrivljenog moguća je zatvorska kazna od jedne do deset godina, dok bi Zagrebačka banka, kao pravna osoba, mogla financijski odgovarati za pričinjenu štetu i postupanje. 

"Agonija je trajala 14 godina i zaista se nadam da je s ovom optužnicom toj noćnoj mori došao kraj. Sve su napravili iz Zabe da bi preuzeli naš projekt. Oni su imali kupce za tu zgradu, to je sada jasno iz izjava koje je skupljao DORH", prepričala je za Index Iskra Peranić Jogunica, koja je u projektu bila projektantica i glavna nadzornica. 

"Prijavili su lažno moga supruga"

Kako nam je rekla, događale su se nevjerojatne stvari, a iz banke su je čak prisilili da proda stan u kojem živi, i to agenciji koju banka odredi i za cijenu koju banka odredi.

"Neprekidno su vršili pritisak na nas. To je dovelo do toga da su zbog svega ovog podignuli kaznenu prijavu protiv mog supruga, u kojoj su manje-više njega optužili za sve ono što su oni radili. Optužnica je odbačena jer su tada u DORH-u shvatili da je moj suprug taj koji je oštećen, da bi na kraju pokrenuli postupak i protiv tih ljudi koji su radili u banci, a i same banke", kaže Iskra.

"Da! Pazite, mene je prijavila Zagrebačka banka za kazneno djelo. Prijavili su me da sam radio sve ono što su oni radili. Da sam ja varao banku. Istina se na kraju pokazala bitno drugačijom. U trenutku kad me uvela u posao, banka je varala mene", kazao nam je Nikola.

Bio je to zapravo lihvarski ugovor 

Iz dokumentacije koju posjeduje razvidno je da je nakon tri osnovna ugovora o kreditu potpisano više od 50 ugovornih dodataka, od kojih je svaki bio teži od prethodnog i sve više u korist banke. 

"Kako sam na to pristajao? Pa stalnim prijetnjama Uprave Zagrebačke banke u Splitu da moramo postupati po njihovim zahtjevima. Dobio sam i prijetnju ubojstvom, govorili su mi da će mi uništiti život, da će mi progoniti obitelj", prepričao nam je Jogunica dodajući kako mu je bilo jasno da je zapravo potpisao lihvarski ugovor. 

"Uspio sam na kraju. Nekako sam uspio. Taj cijeli projekt privesti nekako kraju uz stalno sabotiranje Zagrebačke banke. Sve kupce sam uselio 2013. godine, kada sam predao Zahtjev za etažiranje zgrade koja mi je nedostajala. Znate kada su mi to dali iz Zagrebačke banke? Dali su mi tek 2020. godine u listopadu. Nisu htjeli da se etažira, nisu dali", prepričava Nikola dodajući da se cijelo vrijeme borio za ljude koji su kupili stanove, a koje je banka htjela za sebe. 

"Ne ulazim u motive zašto su to radili. Znaju oni sami. Samo želim naplatiti svu štetu koju su mi napravili. I da oni koji su krivi odgovaraju", kazao je Jogunica na kraju.

Izvor: Index.hr

PS/SM