Ove godine očekujemo rast gospodarstva od 1,2 posto, a sljedeće godine 1,5 posto. Očekujemo i snažniji rast osobne potrošnje u odnosu na prvotna predviđanja, a povjerenje potrošača vratilo se na pretkrizno razdoblje, svjedočimo povoljnijim kretanjima na tržištu rada i izvozu. Znakovi preokreta vidljivi su i kod kapitalnih investicija – rekao je na konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije u Rovinju guverner HNB-a Boris Vujčić.

Napomenuo je kako je zahvaljujući ekspanzivnoj monetarnoj politici stvoren višak likvidnosti koja sada iznosi 8,5 milijardi kuna. No problem je percepcije visoke rizičnosti države pa je premija osiguranja od kreditnog rizika u Hrvatskoj već dvije godine najviša od svih usporedivih zemalja srednje i istočne Europe. Također, ako se gospodarski rast ne nastavi i ne osigura fiskalna održivost, to će nepovoljno djelovati na kreditni rejting u srednjem roku.

A zbog slabog rasta do 2040. mogli bismo imati upola lošiji životni standard unutar novih članica unije. – Najveći je makroekonomski rizik održivost javnog duga. Osim visokog primarnog deficita, na javni je dug posljednjih godina utjecao i tzv. učinak grude snijega koji proizlazi iz razlike između kamatne stope na javni dug i stope gospodarskog rasta. Kako bi se poništio negativan učinak grude snijega, u sljedeće dvije godine morali bismo imati kumulativni primarni suficit od oko tri posto BDP-a ili oko 10 milijardi kuna. No prema trenutačnim projekcijama u tom bi se razdoblju mogao ostvariti kumulativni primarni deficit od oko tri milijarde kuna, što upućuje na fiskalnu neravnotežu – rekao je Vujčić i dodao je da o ubrzanju rasta ulaganja i produktivnosti ovisi rast ekonomije, a kod nas su dugoročni potencijali rasta lošiji nego prije krize. PS/S.P. (Izvor: Večernji.hr)