U 2011. možemo očekivati određene pozitivne pomake, ali će oni svojih intenzitetom i načinom biti samo potvrda onoga što smo predviđali prije dvije godine, a to je da će oporavak hrvatske ekonomije biti dug i spor, izjavio je danas u Opatiji guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski koji u ovoj godini očekuje rast BDP-a od oko 1 posto.

Za mnogo toga sami smo si krivi - rekao je Rohatinski na 14. znanstveno-stručnoj konferenciji "Hrvatsko novčano tržište". Po prognozama koje je iznio, u ovoj se godini očekuje ubrzanje kreditne aktivnosti banaka, uz rast ukupnih plasmana od oko 9,5 posto tj. prirast od 26 milijarda kuna, od čega rast plasmana poduzećima i stanovništvu od oko 7 posto, odnosno prirast od 17 milijardi kuna.

Procjenjuje da bi deficit platne bilance mogao biti oko 2,5 posto BDP-a, stabiliziranje inozemnog duga na razini od oko 46 milijarda eura. Deficit konsolidirane opće države (uključujući HAC) iznosit će oko 6 posto BDP-a. Prosječni tečaj kune prema euro kretat će se oko 7,40, dok bi prosječna stopa inflacije mogla biti oko 3 posto.

Govoreći o monetarnoj politici, guverner je podsjetio kako se nakon konsolidacije financijskog sustava težište prebacilo na pitanje podrške realnom sektoru, odnosno poticanja ponude usklađenim djelovanjem monetarne i fiskalne politike. To je bio i predmet mog prvog razgovora s predsjednicom Vlade u srpnju 2009., rekao je navodeći da je tada izrazio spremnost HNB za daljnje spuštanje stope obvezne pričuve, ali i upozorio na previsok fiskalni deficit te neracionalnu strukturu proračunskih rashoda. Iznio sam i procjenu da bi se odgovarajućom kombinacijom monetarnih i fiskalnih mjera mogao do kraja te godine osloboditi financijski potencijal od, preračunato, oko 2 milijarde eura koji bi se usmjerio u gospodarstvo - rekao je dodajući kako sastanak nije završio konkretnim zaključkom, ali su "karte stavljene na stol".

Uslijedili su rebalans proračuna za 2009. i donošenje proračuna za 2010. koji, međutim, nisu donijeli suštinske promjene fiskalne pozicije, kazao je guverner. Ocijenio je kako se modeli A i B u praksi nisu pokazali posebno uspješnima, kako su u prošloj godini rasli i "loši plasmani" čiji je udio u ukupnim plasmanima povećan sa 7,8 na 11,2 posto.

Stagniramo

Ocjenjujući situaciju na prijelazu iz prošle u ovu godinu, Rohatinski je rekao da je ekonomska aktivnost u fazi relativne stagnacije, da je posebno nepovoljan daljnji pad industrijske proizvodnje, dok je građevinarstvo i dalje u dubokoj depresiji. Jedini pozitivni impuls dolazi od rasta izvoza i usluga. Inflacija se ubrzava, a osnovni generatori ubrzanja su cijene hrane i tekućih goriva, kazao je.

Sadašnju situaciju, guverner je oslikao stavovima Europske komisije i Europske središnje banke za razgovore o Pretpristupnom ekonomskom programu koji će se održati 17. svibnja. U tim stajalištima ističe se da porast inflacije zahtijeva poseban oprez, vanjska ranjivost zemlje zbog dispariteta kretanja tečaja i domaćih troškova povećana te da treba pojačati napore na ograničavanju rasta plaća i provođenju drugih mjera za jačanje konkurentnosti.
Osim toga, njihova stajališta su da je ključna provedba gospodarskog oporavka i zakona o fiskalnoj odgovornosti te da treba nastaviti napore na smanjenju upotrebe valutne klauzule u depozitima i kreditima, rekao je Rohatinski.

Slične ocjene iznose i druge financijske institucije, kao agencija Fitch, koja upozorava na nedovoljnu fiskalnu konsolidaciju, brzo rastući javni dug, ispodprosječan rast BDP-a, visoku deviznu izloženost i visoku inozemnu zaduženost. Takve ocjene ne treba podcjenjivati, posebno ne u kontekstu činjenice da potrebe inozemnog financiranja iznose u ovoj godini 17,9 milijardi eura (38,4 posto BDP-a), što je za 2 milijarde eura više nego u 2010. i da nepovoljan rejting zemlje može znatno utjecati na to financiranje i njegovu cijenu - rekao je Rohatinski.

Fiskalna politika snažno podupire oporavak

Ministrica financija Martina Dalić kazala je da se hrvatska fiskalna politika nije odrekla aktivne potpore gospodarskom oporavku koja će biti usmjerena na jačanje i oporavak investicijskog ciklusa.

Govoreći o dosadašnjem vođenju fiskalne politike, istaknula je kako je najvažnija lekcija koju bi hrvatska fiskalna politika trebala izvući da se štedjeti mora tijekom dobrih vremena kako bi se moglo trošiti tijekom najveće krize, tj. da oprez financijske politike u dobrim vremenima jamči da će biti prostora za reakciju u krizi.

Donošenjem fiskalnih zakona Hrvatska je pokazala da postoji spremnost prihvaćanja tih lekcija, kazala je ministrica Dalić dodavši da primjena Zakona o fiskalnoj odgovornosti u uvjetima određenima strukturom rashoda neće biti laka. (Hina/MJ)

Foto: Goran Kovacic/PIXSELL