Hrvatski sabor izmijenio je Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i uskladio ga s promjenama Ustava i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina iz lipnja ove godine.

Zakonom se tako propisuje da birači bez prebivališta u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, a biračko pravo ostvaruju na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava u stranoj državi u kojoj prebivaju. Isto biračko pravo ostvaruju i birači s prebivalištem u Hrvatskoj, koji se na dan izbora zateknu izvan granica države, i to u stranoj državi u kojoj se tada nalaze. Sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, propisano je da se manjinama koje u stanovništvu Hrvatske sudjeluju s više od 1,5%, dakle srpskoj manjini, jamči najmanje tri zastupnička mjesta na temelju općeg biračkog prava.

Utvrđeno je, pak, da se u slučaju kada kandidacijske liste srpske manjine nisu dobile tri zastupnička mjesta u Saboru na temelju utvrđenih rezultata izbora, zastupnička mjesta do zajamčenog broja određuju na temelju ukupnog broja glasova pojedine kandidacijske liste u svim izbornim jedinicama. Zajamčena zastupnička mjesta osvaja ona kandidacijska lista srpske nacionalne manjine koja je ostvarila najveći broj glasova. Ako je neka od lista srpske manjine ostvarila pravo na jedno zastupničko mjesto u Saboru na temelju utvrđenih rezultata izbora, tri zajamčena zastupnička mjesta dobiva kandidacijska lista srpske manjine koja je ostvarila najveći broj glasova u ostalim izbornim jedinicama.

Ako su liste srpske manjine ostvarile pravo na dva zastupnička mjesta u Saboru na temelju utvrđenih rezultata izbora, dva zajamčena zastupnička mjesta dobiva kandidacijska lista koja je ostvarila najveći broj glasova u ostalim izbornim jedinicama. Manjinama koje u stanovništvu sudjeluju s manje od 1,5%, pored općega jamči se i posebno biračko pravo kojim mogu izabrati pet zastupnika nacionalnih manjina u posebnoj izbornoj jedinici koju čini cjelokupno područje Hrvatske.

Za Bauka novi izborni zakon politička korupcija

Arsen Bauk (SDP) pritom je ponovno optužio SDSS i HDZ da su zakonsko rješenje, koje samo SDSS-u od svih srpskih stranaka jamči zastupljenost u Saboru, postigli 'političkom korupcijom'. Sabor je donio i Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, koji predviđa da je odluka o oduzimanju imovinske koristi isključivo u nadležnosti suda. Sudskom odlukom kojom se utvrđuje krivnja, utvrđivat će se i kolika je imovinska korist ostvarena, a kada odluka postane pravomoćna te stvari (nekretnine i pokretnine) postaju vlasništvo Republike Hrvatske. Zahtjev za oduzimanje takve imovine mogao bi se uputiti i prije i tijekom i nakon kaznenog postupka, a postupak oduzimanja mogao bi se nastaviti i po obustavljanju kaznenog postupka ili ako okrivljenik umre, a utvrdi se da nezakonito stečenom imovinom raspolažu njegovi nasljednici ili treće osobe. (Hina/MŠ)

Foto: www.sabor.hr