Samo jedna petina hrvatskih birača smatra da će stranke predizborne kampanje financirati sukladno zakonu, gotovo polovica ih nepoštenima drži političare koji ne otkrivaju izvore financiranja, a četvrtina ih kao glavni kriterij za koga će glasovati navode iskrenost i poštenje kandidata, pokazali su to  rezultati istraživanja Transparency International Hrvatske (TIH).

Istraživanje, koje je agencija Promocija Plus za TIH provela početkom listopada na uzorku od 1300 ispitanika, pokazuje da tek nešto više od jedne petine ispitanih (21,2 posto) smatra da će stranke svoje predizborne kampanje financirati u skladu sa zakonom, dok ih čak 69,7 posto drži da to neće biti slučaj.

Sav zakonodavni okvir i pritisak udruga civilnog društva uspio je uvjeriti tek petinu građana da će svoje kampanje stranke financirati zakonito,  poručio je predsjednik TIH-a Nikola Kristić na konferenciji za novinare.

Hrvatsko biračko tijelo je počelo sazrijevati

Nešto više od 30 posto ispitanih navodi da će, prije nego na glasačkom listiću zaokruži neku stranku, koaliciju ili nezavisnu listu, razmisliti je li zakonito financirala svoju kampanju.

Kao glavni razlog zašto će nekome dati glas gotovo svaki četvrti (23,5 posto) navodi iskrenost i poštenje političara, dok 16 posto njih navodi politički program i rješenja za probleme, a 9,1 posto viziju razvoja, što Kristić smatra pokazateljem da je je hrvatsko biračko tijelo počelo sazrijevati. Naime, u odnosu na istraživanje 2009. učetverostručio se broj građana kojima su ključni dobar program i rješenja za probleme, a utrostručio broj ispitanih kojima je najvažnija vizija razvoja zemlje.

Na pitanje što misle o strankama i političarima koji ne objavljuju izvore financiranja 46,4 posto ispitanih ih smatra nepoštenima, 25,2 posto neodgovornima prema vlastitim biračima, 9,8 posto nedemokratski orijentiranima, dok ih 8,8 posto drži snalažljivim političarima.

Od pojava vezanih uz financiranje stranaka i kampanja većini građana (58,5 posto) najviše smeta korištenje proračunskih, odnosno sredstava poreznih obveznika u stranačke svrhe, nešto više od četvrtine (25,5 posto) najgorom smatra kupovinu povlaštenog položaja u poslovanju s državom, a 9,6 posto kupovinu funkcija u tijelima izvršne vlasti ili tzv. političku trgovinu.

Upitani što po njima ima najveći utjecaj na donošenje odluka u državi, čak 56,9 posto ispitanih smatra da je to vlastiti interes političara, dok ih svega 9,3 posto misli da je na prvom mjestu interes građana. (Hina/jh)