Po broju tužbi koje su protiv neke države podnijeli njezini građani Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, Srbija se, s oko 3500 podnesaka, nalazi na prvom mjestu među zemljama u regiji i na osmom mjestu u Europi, piše beogradski dnevnik "Blic".

Pravni zastupnik Srbije pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu Slavoljub Carić za "Blic" kaže kako su u početku građani najčešće tužili državu zbog povrede prava na pravično suđenje i suđenje u razumnom roku, dok je posljednjih godina broj takvih podnesaka smanjen te je sve više onih koji se tom sudu obraćaju zbog neizvršavanja pravomoćnih presuda. To je zaista veliki problem, jer se gotovo trećina od oko 3500 podnesaka odnosi na ove slučajeve. Situaciju čini još ozbiljnijom činjenica da je u nedavnom izvješću Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Srbija okarakterizana kao država koja ima problema s neizvršavanjem pravomoćnih presuda. Zbog toga je vlada formirala komisiju i dala joj zadaću da sljedećih godina izradi akcijski plan za rješavanje ovog problema - ističe Carić.

Dodaje kako se broj predstavki iz godine u godinu povećava te da je zapaženo da se povećava broj podnesaka zbog povrede pretpostavke nevinosti. Sudu u Strasbougu je, kako navodi, ove godine dostavljeno i nekoliko podnesaka vezanih za torturu, najčešće u policiji i zatvorima, a u jednom od tih slučajeva koji je u tijeku, tridesetak zatvorenika je navelo da je 2006. godine za vrijeme pobune u zatvorima policija prekomjerno upotrijebila silu. Po Carićevim riječima, u međuvremenu su se pojavili i slučajevi vezani uz povredu prava na život, a u nekima od njih sud u Strasbourgu je našao da se Srbija oglušila o obvezu provedbe učinkovite i djelotvorne istrage.

Od 2004. godine do sada taj sud je, kako se navodi, kada je riječ o Srbiji, donio 51 presudu i 92 odluke, od čega su tri presude bile u korist države, a u 48 je utvrđena povreda ljudskih prava i najčešće dosuđivana naknada. Za povredu prava u razumnom roku sud je dodjeljivao između 4.500 i 5.000 eura, a za veći broj povreda ovaj iznos nije prelazio 1.000 eura. Inače, kada god smo procijenili da je to korisno i za državu i za podnositelja podneska, išli smo na poravnanje. Po toj osnovi Srbija je do sada isplatila 66 tisuća eura. Ali, problem se neće riješiti samo isplatom naknada, već će naša država morati dosta toga izmijeniti u svom zakonodavstvu - ističe Carić. (Hina/mš)