Razvoj infrastrukture i turizma u regiji bila je tema 13. sastanka predsjednika parlamenata Regionalnog partnerstva, održanog u Bratislavi, na kojem je u svojstvu gosta sudjelovalo i izaslanstvo Hrvatskog sabora predvođeno predsjednikom Sabora Lukom Bebićem, priopćeno je iz Sabora.

Zemlje članice Regionalnog partnerstva su Austrija, Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija, a osim Hrvatske, gosti na sastanku bile su Bugarska i Crna Gora, navodi se u priopćenju.

Tijekom rasprave istaknuta je potreba za ulaganjem zajedničkih napora svih zemalja regije u razvoj prometne infrastrukturne mreže, osobito nakon što je Europska komisija u ožujku donijela novu Bijelu knjigu o transportu u kojoj je usvojila sveobuhvatnu strategiju (Transport 2050.) za konkurentan prometni sustav koji će povećati mobilnost, ukloniti glavne prepreke u ključnim područjima te potaknuti rast i zapošljavanje, stoji u priopćenju. Navedeni prijedlozi u strategiji za cilj imaju značajno smanjenje ovisnosti Europe o uvozu nafte te emisije ugljičnog dioksida u prometu za 60 posto do 2050. godine.

U strategiji je naglašena i potreba za transformacijom željezničkog sektora, a potpredsjednica austrijskog parlamenta Susanne Neuwirth apelirala je na sudionike sastanka u Bratislavi da udruže svoje napore na ovom području kako bi zemlje regije realizirale svoje interese u okviru Europske unije. Zajednička je ocjena sudionika kako je porast obujma prometa posljednjih godina, koji ujedno predstavlja ozbiljan izazov zaštiti okoliša, potrebno prije svega riješiti rasterećenjem cestovnog prometa u korist željezničkog i riječnog prometa.

Bebić i predsjednik poljskog Senata Bogdan Borusevicz istaknuli su važnost bolje prometne povezanosti sjevera i juga Europe, koja bi pridonijela boljem protoku roba, uz razvoj infrastrukturnog i energetskog pravca sjever-jug, odnosno Baltik-Jadran, od kojeg bi sve zemlje članice Regionalnog partnerstva, ali i pridružene članice, imale značajnu korist.

U završnoj deklaraciji koja je usvojena nakon rasprave istaknuta je potreba za modernizacijom i razvojem prometnih mreža uključenih u TEN-T (željeznička, cestovna, riječna i zračna infrastruktura), i to uglavnom projektima sa statusom "Europskog interesa", te jačanjem prometnog pravca koji povezuje Baltik i Jadran, stoji na kraju priopćenja.

(Hina)

Foto: Boris Scitar/PIXSELL