Slovenski sindikati predložili su vladi i parlamentu da omoguće reviziju svih slučajeva tzv. menadžerske ili "tajkunske" privatizacije koju vide kao jedan od glavnih razloga pogoršanja ekonomskog stanja u državi.

Tajkunski krediti koje su odobravale naše banke oslabile su sustav javnih financija. Zahtijevamo zakonske mjere protiv tajkunskih preuzimanja i uvid u ono što su su protiv toga činili državni regulatori - izjavio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Ljubljani Milan Utroša, tajnik Saveza slobodnih sindikata (ZSSS), najveće sindikalne središnjice. Od vlade tražimo da očisti 'Augijevu štalu' zbog ocjene da su upravo menadžerski tajkunski otkupi zadali jedan od najtežih udaraca slovenskom gospodarstvu - rekao je Utroša. Dodao je da od vlade i parlamenta zahtijevaju da u reviziju uđu svi menadžerski otkupi izvedeni pomoću bankovnih kredita do kraja prošle godine, posebno u onim slučajevima gdje je takva privatizacija izazvala otpuštanja velikog broja zaposlenih i situaciju u kojoj će zbog slabih plasmana banke opet morati biti dokapitalizirane javnim sredstvima.

Prema podacima državne agencije za vrijednosnice, u Sloveniji je u zadnjih 12 godina izvedeno 197 slučajeva u kojima su menadžerske ekipe ili direktori kupili dionice "svojih" poduzeća na osnovi bankarskih kredita za koje su kao jamstvo dali dionice poduzeća u čijem posjedu još nisu bili, a dobar dio takvih kredita dale su i slovenske banke u većinskom državnom vlasništvu. Zbog financijske krize koja je smanjila vrijednost dionica takva je privatizacija postala upitna, a servisiranje kredita problematično za banke i nove vlasnike. U međuvremenu su posrnuli mnogi slovenski "tajkuni" poput nekadašnjih direktora Pivovarne Laško (PL) Boška Šrota i Istrabenz holdinga (IH) Igora Bavčara, a slična sudbina sada prijeti i direktoru i suvlasniku najvećeg slovenskog građevinara SCT Ivanu Zidaru, prenose slovenski mediji.

Pojam "tajkun" u Sloveniji je, po prvi put u jednom nastupu u parlamentu, kao negativan društveni termin označio 2008. godine bivši premijer Janez Janša, jer je u izbornoj godini njegovu vladu kritiziralo ljubljansko "Delo", vodeći slovenski list na koji je preko vlasništva glavni utjecaj imao tadašnji direktor PL-a i tajkun Boško Šrot. Promjenu u odnosu prema takvoj privatizaciji najavljivala je sadašnja vlada lijevog centra 2008. godine izjavama da će menadžerska preuzimanja tretirati kao "financijsko iscrpljivanje poduzeća" i kazneno djelo, no u praksi se malo toga promijenilo, a tajkunska privatizacija postao je u međuvremenu izraz za političku diskvalifikaciju između desnice i ljevice o tome tko je kriv za takvu pojavu.

Slovenski mediji upozoravaju međutim i na fenomen "jeftinog bankarskog novca" kojega je bilo u vrijeme konjukture na stranim i domaćem financijskom tržištu, kada su banke rado odobravale "menadžerske" kredite. U svjedočenju pred parlamentarnim povjerenstvom prije tjedan dana guverner slovenske središnje banke Marko Kranjc to je ilustrirao slučajem kad je neimenovani menadžer došao u jednu banku i zatražio 60 milijuna eura kredita, a kao jamstvo ponudio skladište mnogo manje vrijednosti. Jedna ga je banka odbila, ali mu je druga odobrila kredit, a da nije uspio u toj, kredit bi dobio u trećoj jer je novca bilo dovoljno, rekao je Kranjc pred parlamentarnim povjerenstvom.