Odbijanje baselske Banke za međunarodna poravnanja (BIS) da prihvati ulogu posrednika u sporu oko štediša Ljubljanske banke po ocjenama slovenskih medija otvara brojna nagađanja s obzirom da ga službeno za sada ne komentiraju ni u Ljubljani niti u Zagrebu.

Političari ne znaju objasniti što odluka BIS-a zapravo znači, a sve je više špekulacija, navodi ljubljansko "Delo". Dok u Hrvatskoj neki ističu da je time propao dogovor premijerke Kosor s njenim slovenskim kolegom o posredovanju BIS-a u sporu oko hrvatskih štediša Ljubljanske, slovensko ministarstvo vanjskih poslova stvar ne komentira, a premijer Pahor navodi da nije riječ o odbijanju.

Slovenski predstavnik za sukcesiju Rudi Gabrovec kaže da o odbijanju BIS-a da se prihvati uloge posrednika ništa ne zna, ali da se ni ne radi o sporu oko deviznih štediša Ljubljanske banke nego o razgovorima o kompleksnom problemu jamstava nekadašnje SFRJ koji treba riješiti dogovorom svih slijednica, a ne samo Slovenije i Hrvatske, prenose slovenski mediji.

Bez obzira na "zabune" i različite interpretacije "tajnog pisma" što ga je iz Basela dobio hrvatski ministar financija Ivan Šuker, činjenica je da zbog odbijenice iz Basela dolazi i do ozbiljnih komplikacija u drugom pitanju koje su riješili premijer Pahor i hrvatska premijerka, a to je pitanje arbitraže o granici, tvrdi vodeći slovenski list.

Ako su s odgovorom BIS-a u vezi posredovanja oko devizne štednje komplikacije tek počele, već neko vrijeme traju komplikacije vezane na razmjenu diplomatskih nota kojima bi Zagreb i Ljubljana potvrditi da je njihov arbitražni sporazum postao dio međunarodnog prava, a ni u Hrvatskoj ni u Sloveniji nitko od političara ne želi objasniti zašto, navodi "Delo". (Hina)