U Hrvatskoj je od 2000. do danas znatno smanjen broj banaka, s 60 na tridesetak, ali je istodobno povećan broj njihovih poslovnica, bankomata, usluga i klijenata te danas otprilike devet od deset građana koristi usluge banaka za razliku od prije deset godina kada je to činilo njih nešto više od 70 posto starijih od 15 godina.

Te i druge ocjene o bankarskom tržištu i korištenju financijskih usluga sadržane su u istraživanju GfK-Centra za istraživanje tržišta FMDS (Financial Market Data Service) koje ove godine 'slavi' svoju desetu godinu. U tom je istraživanju, po riječima Gordane Vujević Hečimović iz GfK, do sada sudjelovalo više od 40 tisuća građana.

Trendovi korištenja financijskih usluga u Hrvatskoj u zadnjih deset godina pokazuju da sve više građana koriste sve više različitih bankarskih usluga, pri čemu i dalje najviše njih tekući kunski račun. Od 2000. danas također raste i broj onih koji se zadužuju uz istodobni pad štednje te je danas omjer onih koji koriste kreditne proizvode u odnosu na štedne 23 naspram 20 posto.

U usporedbi s podacima iz 16 drugih zemalja CEE regije (srednja i istočna Europa) Hrvatska je u kreditnim proizvodima na visokom 4. rangu. Ispred su Mađarska, Rumunjska i Češka, dok je u štednim proizvodima pozicionirana na 9. rangu.

Građani vjeruju sigurnosnim sustavima banaka

Jedan od primjetnijih trendova zadnjih deset godina je i modernizacija načina plaćanja koji se očituje u rastu korištenja kartica (debitnih i kreditnih), internet bankarstva i trajnog naloga, uz pad korištenja čekova.
Ipak, unatoč rastu broja kartica, koje se većinom koriste za podizanje novca s bankomata, hrvatski građani još uvijek preferiraju plaćanje gotovinom na prodajnim mjestima.

Na pitanje o sigurnosti bankarskog sustava gotovo svaki drugi građanin odgovorio je da je taj sustav u Hrvatskoj siguran, a visko je rangirano i povjerenje u bankarske institucije.

Od ukupno ponuđenih 19 institucija na prvom je mjestu znanost kojoj vjeruje 59 posto građana, a drugo mjesto dijele Hrvatska narodna banka (HNB) i liječnici kojima vjeruje njih po 56 posto. Slijedi crkva i školstvo kojima vjeruje po 49 posto građana, dok bankama s kojima posluju vjeruje 43 posto ispitanika. (Hina/MJ)