Hrvatska završava pregovore s EU u nepogodnom gospodarskom ozračju: komercijalna vrijednost nelicenciranog softvera u Hrvatskoj u 2010. godini dosegla je 389 milijuna kuna, a stopa softverskog piratstva stagnira na 54% već četvrtu godinu.

Ovo su neki od zaključaka Globalne studije udruženja Business Software Alliance (BSA) o stopama programskog piratstva za 2010. godinu, koja istražuje stope piratstva na računalnim programima diljem svijeta.

Ovo je osma Globalna studija o stopama programskog piratstva koju BSA provodi u suradnji s vodećom tvrtkom za istraživanje tržišta IDC, korištenjem metodologije koja uključuje 182 odvojena unosa podataka za 116 zemalja i regija diljem svijeta. Ovogodišnja studija uključuje i jednu novost: ispitivanje javnog mnijenja računalnih korisnika o ključnim društvenim stajalištima i postupcima povezanim s programskim piratstvom, koje je proveo Ipsos Public Affairs.

Bitne značajke studije

• Komercijalna vrijednost nelicenciranog softvera u regiji Srednje i Istočne Europe iznosi 5,5 milijardi američkih dolara. Globalno, vrijednost nelicenciranog softvera porasla je do rekordnih 59 mlrd. USD, što je gotovo dvostruko više no u prvoj provedenoj studiji 2003. godine.
• Polovica od 116 zemalja koje je obuhvatila studija ima stopu piratstva od 62% ili višu, dok je globalna stopa piratstva 42%.
• Od ukupno 24 zemlje regije Srednje i Istočne Europe (CEE), Hrvatska ima 6. najnižu stopu piratstva; međutim, uspoređujemo li rezultat u okviru Europske unije, kojoj uskoro pristupamo, Hrvatska ima 7. najvišu stopu
• Pad gubitaka IT industrije u zadnje dvije godine još uvijek nije značajan - komercijalna vrijednost nelicenciranog softvera u Hrvatskoj viša je za 13% u odnosu na 2006.
• Nerazvijena tržišta su pokretačka snaga softverskog piratstva. Stope piratstva u nerazvijenim zemljama su 2,5 puta više od onih u razvijenom svijetu, a komercijalna vrijednost piratiziranog softvera (31,9 mlrd USD) iznosi više od polovice ukupnog globalnog iznosa.
• Najčešći način piratizacije softvera jest kupovina jedne kopije i potom instalacija na više računala.

BSA u Hrvatskoj nastavit će s aktivnostima usmjerenim na promicanje i zaštitu prava intelektualnog vlasništva. Za naredno razdoblje BSA najavljuje nove edukacijske kampanje kojima se promiču inovativnost, kibernetička sigurnost i upravljanje softverskom imovinom. BSA također nastavlja s pravnim postupcima po prijavama slučajeva softverskog piratstva koje redovito zaprima. Prijave protiv pravnih osoba koje koriste ili distribuiraju nelicencirani računalni softver članova BSA redovito se upućuju na postupanje nadležnim tijelima - Državnom inspektoratu ili policiji. (PS/MJ)