Hrvatski građani će se na referendumu u nedjelju izjasniti o ulasku u Europsku uniju, u koju bi, ako građani tako odluče, ušli 1. srpnja 2013. godine, dok bi suprotna odluka donijela niz pitanja na koja za sada nema sigurnih odgovora.

Pred Hrvatskom je povijesni referendum na kojem će njezini državljani odlučiti kamo pripada njihova zemlja i koji će odrediti njezinu budućnost.

U slučaju pozitivnog ishoda gotovo da i nema nepoznanica oko toga što slijedi. Hrvatska će vlada uputiti Saboru prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o pristupanju za koji je potrebna dvotrećinska većina zastupničkih glasova. Nakon toga slijedi polaganje isprave o ratifikaciji Ugovora i onda kreće postupak ratifikacije u 27 zemalja članica EU-a. Taj postupak bi se trebao završiti do 30. lipnja 2013. godine i Hrvatska bi 1. srpnja 2013. postala 28. članica Europske unije.

Negativan ishod otvara niz pitanja na koja je u ovom trenutku nemoguće dati precizne odgovore.

Hrvatska bi vlada u tom slučaju trebala službeno obavijestiti institucije Europske unije o rezultatima referendumskog izjašnjavanja i izjasniti se o tome što želi poduzeti u vezi s europskim integracijama. U Europskoj uniji nitko ni službeno ni neslužbeno ne želi prejudicirati ishod referenduma i govoriti o tome što bi se dogodilo u slučaju negativnog ishoda referenduma i stoga se o tome može govoriti jedino u kondicionalu.

A ako kažemo ne...?

Ako se, primjerice, referendum ponovi za godinu dana i u slučaju pozitivnog rezultata, Hrvatska bi u najboljem slučaju mogla postati članicom sredinom 2014. godine. No, ostaje pitanje kako će se postaviti Europska unija, u kojoj je zbog gospodarske i financijske krize daljnje proširenje daleko od središta pozornosti.

U proljeće 2014. bira se novi saziv Europskog parlamenta, a nakon toga i nova Komisija. Te godine počinje i novo sedmogodišnje proračunsko razdoblje, proračunski okvir Europske unije. Vjerojatno bi se ponovno moralo pregovarati o financijskom paketu za Hrvatsku, jer je sadašnji dogovoren na temelju pretpostavke da ona postaje članicom 1. srpnja 2013., u okviru sadašnjeg srednjoročnog proračunskog razdoblja 2007.-2013.

Novi višegodišnji proračunski okvir 2014.-2020. bit će dogovoren do kraja ove godine i u slučaju pozitivnog ishoda referenduma u Hrvatskoj on će se raditi polazeći od činjenice da EU ima 28 članica, što nije sigurno u slučaju da hrvatski građani odbiju ulazak u EU.

Prva posljedica: Pad kreditnog rejtinga

No, ni pozitivan rezultat na eventualno ponovljenom referendumu ne isključuje mogućnost da se Hrvatsku ostavi na čekanju i da možda uđe zajedno s ostalim zemljama u regiji. Na temelju dosadašnjih iskustava o trajanju integracijskih procesa, novo proširenje na zemlje jugoistočne Europe moglo bi se dogoditi negdje oko 2020. godine.

Ostanak izvan EU-a i nakon 1. srpnja 2013. znači da bi odnosi Hrvatske i EU-a i dalje bili regulirani Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Riječ je sporazumu čija je namjena priprema zemlje za punopravno članstvo. EU je Hrvatskoj, kao i drugim potpisnicima toga sporazuma, od trenutka njegova potpisivanja omogućila slobodan pristup svome tržištu, dok su carine na robu koja se iz EU-a uvozi u Hrvatsku ukidane postupno. Danas je trgovačka razmjena potpuno liberalizirana za gotovo sve proizvode.

Prva posljedica eventualnog odbacivanja članstva u EU-u vjerojatno bi bila pad kreditnog rejtinga zemlje, što bi ionako tešku gospodarsku situaciju učinilo još težom. Članstvo u Europskoj uniji samo po sebi ne rješava gospodarske, socijalne i druge probleme, ali pruža okvir koji olakšava njihovo rješavanje. I zemlje članice Europske unije su pogođene gospodarskom i financijskom krizom, ali ti bi problemi postojali i bez EU-a i danas nitko ne tvrdi da bi oni nestali prestankom postojanja Unije. (Hina/jh)